Nakon što su opustošile zapad zemlje te stigle na jug i istok Njemačke, RTL analizira - jesu li se posljedice mogle spriječiti i koliko su na poplave utjecale klimatske promjene?
U studiju je gostovala ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Dunja Mazzocco Drvar.
- Ovakve stvari generalno rečeno imaju veze s klimatskim promjenama. Međutim za svaku pojedinačnu stvar, vremenski događaj mora se napraviti određena analiza kako bi se vidjelo da to ima veze s klimatskim promjenama te se studije rade kad sve prođe, kada se procijeni šteta. Ali sigurno da ekstremni vremenski događaji jesu glavna posljedica klimatskih promjena. Čak ne bih rekla posljedica, već pojavnost s obzirom na to da posljedica zvuči da će to biti u dalekoj budućnost a ovo je nešto što se već događa - kazala je ona.
Pitanje je jesu li se događaji mogli predvidjeti, je li se moglo nešto učiniti da se izbjegnu ovakve tragične posljedice? Primjerice evakuirati ljude, ili ranije razmišljati o gradnji bolje obrane od poplava?
- Prognoze jesu sve bolje i bolje i sigurno da se upozorenja izdaju na vrijeme. Međutim ovakvo nešto je strašno teško predvidjeti, jer ako se ne dogodi onda se samo kaže da se dizala panika. Još uvijek nismo naučili živjeti s tim upozorenjima, naučiti kako ih treba percipirati i kako se treba ponašati. Svašta smo naučili i to zovemo prilagodbom na klimatske promjene jer osim što radimo na smanjenju štetnog utjecaja na klimu isto tako radimo i na prilagodbi, tako da postoje razni načini kako ćemo se morati prilagođavati na ovakve stvari jer će one biti sve češće i sve će ih biti više - kazala je Mazzocco Drvar za RTL Danas.
Hoće li ovakvih ekstrema biti sve više? Vidjeli smo prije nekoliko tjedana u SAD-u rekordni toplinski val, i danas se bore s požarima, nedavno je Češku poharao tornado. Želi li nam priroda time nešto poručiti?
- Pa mislim da nam priroda na jedna vrlo slikovit način govori da smo pretjerali, da smo je počeli uništavati više nego što to ona sama može podnijeti. Postoji dan u godini kada po nekakvim proračunima iskoristimo ono što nam je priroda dala i počinjemo živjeti na kredit i vidimo kako to izgleda, ove godine taj je dan procijenjen na 29. srpnja, a tek smo ušli u drugu polovicu godine i onda živimo na račun prirode i onog što nam ona daje. Moramo prestati iskorištavati ono što imamo oko sebe - kazala je.
Postoji u znanstvenoj zajednici i drukčiji stav - da je ovakvih prirodnih katastrofa oduvijek bilo i bit će ih, da je to rezultat tisućljetnih zemljinih ciklusa... Odnosno da klimatske promjene u tom smislu nisu toliki faktor, da je to više politička agenda? - pitala je novinarka.
- Ja bih rekla da nije to drugačiji stav, to je i moj stav, i ja ću vam reći da je toga bilo i sigurno da se događalo, ali u rasponima od nekoliko stotina tisuća godina. Međutim ovakvo ekstremno što je sada nikada do sada nije bilo i naravno da je to posljedica našeg djelovanja u posljednjih 100 godina. Ono što sada znamo da to događalo u prošlosti ali imali smo pet masivnih istrebljenja u prethodnih X stoljeća, tisuća i milenija i sada gledamo da dolazi i šesti, a dokaz toga je da nam se događa nešto što do sada nismo imali.
