U okviru obilježavanja tradicionalne kulturno-vjerske manifestacije "512. dani Ajvatovice", jutros je iz Karaule, nedaleko od Turbeta u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, krenulo 110 konjanika, koji će nakon prolaska kroz Donji Vakuf nastavili put ka Pruscu, gdje će u nedjelju biti održan centralni dio manifestacije.
Ukupno 110 konjanika različitih starosnih dobi, odjeveni u tradicionalnu nošnju, nakon učenja odlomaka iz Kur'ana i dove, koju je proučio Džemail ef. Ibranović, izaslanik muftije travničkog, krenuli su ka najvećem dovištu muslimana u Evropi, Ajvaz-dedinoj stijeni u Pruscu.
Konjanici odjeveni u tradicionalnu nošnju, učeći tekbire i ilahije, uz prve zrake sunca prošli su kroz malo mjesto Karaulu, dok su ih sa prozora kuća i avlija ispraćali i sretan put poželjeli lokalni mještani.
Prolazak konjanika kroz selo i sveukupan prateći ambijent na trenutak je posmatrače mogao vratiti u neka minula vremena. Nekoliko mališana također je jutros na konjima krenulo ka Ajvatovici, što ukazuje da će ova tradicija biti nastavljena i u godinama koje slijede.
Elmedina Kunić ima devet godina i među najmlađim je učesnicima manifestacije.
Kako je rekla, ovo je četvrti put da učestvuje na Ajvatovici, a jutros je s njom omiljen konj Jadran.
Rasim Gradinčić, koji će u augustu napuniti 70 godina, Ajvatovicu pohodi svake godine. Jutros je put Prusca u kočiji krenuo sa suprugom Đulsom.
"Kako se ide, ja idem, uvijek smo skupa. Ide i porodica, unuci. Ovo je postala porodična tradicija", rekao je.
Edin Kevac (45) predvodi konjicu iz Kozarca.
Ovo mu je drugo učešće na Ajvatovici, a ove godine Kozarac će predstavljati sedam konjanika.
"Ajvatovica nam znači mnogo. Jedan od najvećih skupova što se tiče Bošnjaka", rekao je.
- Mjesto susreta hiljada ljudi -
U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turkiye. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti.
Ajvatovica je danas mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
