Neočekivano sazvani parlamentarni izbori na Grenlandu, zakazani za 6. april, prijete da utječu na pristup evropskih industrija rijetkim mineralima koji su ključni za “zelenu” tranziciju, a Washington i Peking također će ih pratiti sa pažnjom.
Grenland se našao na listi prioriteta Washingtona, piše Foreign Policy, a njihove napore “gura” novi američki konzulat u prijestonici Nuk koji je otvoren prošlog juna.
Kako se izborna kampanja zahuktava, izgleda da se sve više grenlandskih političara koleba u podršci predloženom rudarskom projektu na jugu zemlje, gdje se nalaze jedni od najvećih nalazišta rijetkih minerala u svetu. Prošlog mjeseca se koaliciona vlada Grenlanda urušila usred tekuće debate zbog novog rudnika, a sad novi, nezavisni izvještaji, pozivaju obavještajnu alijansu “Pet očiju” – koju čine Sjedinjene Države, Velika Britanija, Australija, Novi Zeland i Kanada – da izgradi mostove sa ostrvom kako bi smanjili zavisnost od resursa od Kine.
Kompleksni status
Kako geopolitika izvora postaje sve spornija, vanredni aprilski izbori mogli bi da označe tačku prekretnicu za udaljenu arktičku naciju, sićušnu demokratiju sa 56.000 stanovnika.
Utvrditi status Grenlanda može se pokazati teškim. To je autonomna teritorija unutar Danske, slobodna – i voljna - da dodatno unapredi svoju nezavisnost od kraljevine, ipak ograničena u tome svojim oslanjanjem na nju za, ugrubo, oko polovine svog godišnjeg budžeta.
Stanovnici Grenlanda, uglavnom Inuiti, ovlašteni su da preuzmu bilo koju od mnogih odgovornosti koje trenutno ispunjava Kopenhagen – što uključuje migracije, pomorsku trgovinu i neke aspekte vanjske politike – pod uslovom da sami podnesu i troškove. Puna nezavisnost je Ustavom određena opcija, sve dok na referendumu dobije podršku naroda.
Geografski položaj najvećeg svjetskog otoka (triput većeg od Teksasa), smještenog između Arktičkog i Atlantskog okeana, također je zbunjujući. Teško je reći gdje na Grenlandu prestaje zemlja a počinje led. Svake godine istraživači ispituju obalu, tragajući za novim otocima koja se pojavljuju topljenjem glečera, nagomilanih u ogromnoj unutrašnjosti Grenlanda čiji je značajan dio ispod nivoa mora.
"Made in China"
Novi izvještaj Polarne inicijative za istraživanje i politiku, sa sjedištem u Britaniji, opisuje kako je bivši američki predsjednik Donald Trump nudio da kupi Grenland 2019., što su mnogi stanovnici otoka doživjeli kao uvredu. Mnogi u SAD su sve više svjesni, ističe izvještaj, da je Kina “istovremeno najveća sjvetska zaliha, proizvođač, potrošač, prerađivač, uvoznik i izvoznik rijetkih minerala”. Nisu im promakli ni navodi kineskih medija da bi rijetki mineralni mogli da budu način odgovora na nove američke trgovinske barijere.
GrenlandU februaru je novi predsjednik SAD Joe Biden potpisao ukaz u kojem se ističe američka potreba za “otpornim, raznovrsnim i bezbjednim lancima nabavke”. U ukazu se precizira da će ministar odbrane podnijeti izvještaj o rizicima u lancu nabavke ključnih minerala i drugih strateških materija, uključujući rijetke minerale iz zemlje, te iznijeti preporuke kao odgovor na te rizike. Iste sedmice je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Layen rekla da kineska dominacija nad rijetkim mineralima “nije održiva”.
Inicijativa je u izvještaju poziva na alijansu “Pet očiju” u vezi ključnih minerala koja bi doprinijela “većoj sigurnosti resursa za Britaniju i njene saveznike putem ojačane saradnje na Grenlandu i sa njim”.
Ključni minerali
Od 41 kompanije koje imaju dozvole da eksploatišu, istražuju i tragaju za resursima na otoku, 27 ima sjedište ili je povezano sa Britanijom, Kanadom i Australijom. Proizvodnja rijetkih minerala porasla je za devet posto od 2019-2020, a oko 95 posto prerade odvija se u Kini uglavnom zahvaljujući manjim troškovima.
Iako rijetkih minerala ima u obilju širom svijeta, 17 elemenata uključenih u tu kategoriji imaju sve veću upotrebu u postojećim i novim tehnologijama, poput lasera, turbina na vjetar, nuklearnih kontrolnih šipki.
Njihova važnost za novu generaciju zelenih i vojnih tehnologija je jasna.
Velike zalihe Grenlanda – koje američke Geološka agencija opisuje kao najveća nerazvijena nalazišta u svijetu – mogle bi se pokazati ključnima u podsticanju Zapada da uhvati korak sa preradom. Ipak, te rezerve imaju drugačiji značaj za sam Grenland, čijim je stanovnicima potrebna ekonomska snaga da se odvoje od danske finansijske podrške.
Grenland je dom svega dva aktivna rudnika, a razvoj jednog od njih, Kuanersuita, obilježio je politiku otoka unazad šest mjeseci. Prema medijskim izvještajima, Kuanersuit će biti “drugi najveći u svijetu rudnik za rijetke minerale, a peti za uran”. Nalazi se manje od 10 kilometara od Narsaka sa 1.300 stanovnika, od kojih mnogi nisu sretni zbog planova da se radioaktivni otpad čuva iza brane ili da se tlo posipa vodom kako bi se spriječilo širenje radioaktivne prašine.
Prošlog novembra je premijer Kim Kjelsen izgubio izbore za lidera vladajuće stranke Siumut, zamijenio ga je poslanik Erik Jensen, međutim ovaj je odbio da preda fotelju dok je Jensen počeo da govori kako bi izmijenio stav partije po pitanju Kuanersuita, koji su dugo podržavali.
Američki vojniciKuanersuit razvija australska firma “Grenland Minerals”, čiji je najveći dioničar “Schenge Resorcis”, čiji je dalje najveći akcionar podređen odjeljenju kineske vlade, što nije izbjeglo pažnji bezbjednosnih istraživača. Odluka u vezi tog rudnika – sve dok se ne tiče izvoza ili kontrole uranija – jeste na Grenlandu, a ne na Danskoj.
Kako Grenlanđani napreduju na svom putu ka nezavisnosti, značaj njihove kolektivne odluke mogao bi jednog dana premašiti okvire rijetkih minerala. Položaj otoka ima stratešku važnost za čitav Arktik – tako je na sjeveru smještena vazduhoplovna baza Tuli, uspostavljena sporazumom Danske i SAD tokom Drugog svjetskog rata.
Trenutni “začarani krug” na Grenlandu jedno je poglavlje duge političke sage ljudi povezanih sa ostrvom ali željnih promjena. Oni su odlučni da proglase nezavisnost, ali ipak je vječno odlažu. Rastući interes velikih kompanija i stranih vlada u pozadini je aprilskih izbora, koji bi se mogli pokazati presudnima za otok i njegovu budućnost.
