Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Pokret 'Majke enklave Srebrenica i Žepa' pozivaju generalnog sekretara UN-a Antonia Guterresa i savjetnicu generalnog sekretara za prevenciju genocida u Vijeću sigurnosti UN Alice Wairimu Nderitu da reagiraju. Naime,kako navode u saopćenju shodno Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida i Akcionom planu Generalnog sekretara iz 2007. godine, treba da spriječe namjeru hrvatske Vlade. Hrvatska želi da putem UN i NATO -a vojno angažira svoje oružane snage u BiH posredstvom misije Altea - Eufora u BiH.
Hitna reakcija UN-a
"Posebno naglašavamo da glavni tužilac MICT/ICTY preko pola decenije obavještava VS UN da su Hrvatska, zajedno sa Srbijom, glavni kočničari progona zločinaca u regionu. Naime, glavni tužilac ICTY/MICT u kontinuitetu od 2015. obavještava VS UN da Republika Hrvatska apsolutno ne sarađuje u progonu zločinaca. Da blokira istrage u BiH i da je postala utočište za ratne zločince.
Pozivamo Vas da hitno zakažete rasprave o izvještajima glavnog tužioca ICTY/MICT i ponašanja Republike Hrvatske. Ovakva opstrukcija Hrvatske u progonu ratnih zločinaca u BiH i regionu treba da pokrene mehanizme iz Akcionog plana generalnog sekretara. I to u situacijama kad se u državama gdje je počinjen zločin opstruira rad pravosuđa.
U momentu kad je Hrvatska nosilac opstrukcija u procesuiranju teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava, hrvatska Vlada želi angažirati svoje oružane snage u BIH. I to posredstvom NATO i UN-a. To predstavlja prst u oko žrtvama. Smatramo da se radi o pokušajima Republike Hrvatske da, u datom momentu, ponovo destabilizira BiH. I da vi putem svojih mehanizama zaustavite zlonamjerne akcije hrvatske Vlade. Tražimo hitne reakcije UN. Te rasprave u UN o izvještajima ICTY/MICT od 2015. godine. Kao i primjenu adekvatnih mjera. Potom, pokretanje Akcionog plana da se zaustavi djelovanje Republike Hrvatske", navodi se.
Vojne oružane snage
Kako navode iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Pokreta 'Majke enklave Srebrenica i Žepa', Vijeće sigurnosti UN-a je nizom svojih rezolucija u vrijeme agresije na RBiH od 1992-1995, pozvalo tadašnju SRJ-Srbiju i Republiku Hrvatsku da poštuju suverenitet BiH. I da svoje vojne i druge oružane snage povuku iz BiH. Tada je Vijeće sigurnosti smatralo da je neprihvatljivo političko miješanje i vojno prisustvo susjednih država u BiH.
"ICTY rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a je u svojim presudama pored obilja dokaza koristio i navedene rezolucije Vijeće sigurnosti UN-a. I to kao dokazni materijal. ICTY je presudio u pet presuda da je u BiH bio međunarodni sukob i da je Hrvatska bila agresor na BiH. Te da je hrvatska vojska bila vojno angažirana u cilju okupacije dijela BiH i pripajanja Republici Hrvatskoj" navodi se u saopćenju.
