Rani ljudski preci u Africi gotovo su izumrli prije oko 900.000 do 800.000 godina, pokazala je studija objavljena u časopisu Science.
Naučnici smatraju da se u to doba naša loza predaka, koja se na evolucijskom stablu odvojila od grane drugih majmuna prije sedam miliona godina, suočila s klimatskim promjenama koje su dovele do jake suše u Africi i Euroaziji. Taj je ekstremni klimatski događaj mogao dovesti do populacijskog "uskog grla" koje je zamalo izbrisalo našu lozu predaka jer je pala na oko 1300 jedinki.
"Brojke koje proizlaze iz naše studije odgovaraju onima kod vrsta koje su trenutno u opasnosti od izumiranja", rekao je za Guardian prof. Giorgio Manzi, antropolog sa Sveučilišta Sapienza u Rimu i jedan od autora istraživanja.
Naučnici su analizirali genomske sekvence 3154 živuće osobe, iz 10 afričkih i 40 neafričkih populacija. Promatrajući različite verzije gena u populaciji, moguće je grubo datirati vrijeme kad su se određeni geni prvi put pojavili: što je više vremena prošlo, to je veća šansa da se pojave različite varijante gena. Procjenjujući učestalost kojom su se geni pojavljivali tijekom vremena, znanstvenici mogu steći uvid u to kako je ljudskih populacija predaka rasla i smanjivala se tijekom vremena.
Kako prebroditi energetsku krizu?
No Manzi i njegovi kolege vjeruju da je populacijsko "usko grlo" moglo dovesti do pojave nove vrste, Homo heidelbergensis. Smatra se da je Homo heidelbergensis. zajednički predak modernih ljudi i naših rođaka, neandertalaca i denisovaca. Prema sadašnjim spoznajama, Homo sapiens pojavio prije otprilike 300.000 godina.
"Bila je sreća što smo preživjeli, ali… Znamo iz evolucijske biologije da se pojava nove vrste može dogoditi u malim, izoliranim populacijama", dodao je Manzi.
No i Homo sapiens je tijekom evolucije bio na rubu izumiranja. Prije oko 70.000 godina Afriku je pogodila kataklizmička suša, zbog čega je ljudska populacija gotovo izumrla jer se broj njezinih pripadnika sveo na oko 2000 jedinki. No ti su hrabri i izdržljivi ljudi preživjeli, a njihovi su potomci prije oko 60.000 godina krenuli iz Afrike u osvajanje svijeta. Na svom putu sretali su druge vrste, denisovce i neandertalce, s kojima su se sporadično miješali.
Ali i dalje ostaje zagonetka zašto su u potpunosti potisnuli i denisovce i neandertalce. Nijedno mjesto na planeti nije izbjeglo utjecaj Homo sapiensa, od prašuma iskrčenih za farme do oceanskih dubina u kojima se može naći mikroplastika. Prošlog studenog svjetska populacija dosegla je osam milijardi ljudi.
