Dio Libanonaca danas je pozvao na trajni ustanak do svrgavanja vlade, nakon protesta i bijesa javnosti zbog eksplozije koja je prošle sedmice razorila velik dio libanske prijestolnice.
Demonstranti pozivaju vladu da odstupi optužujući je za nemar koji je doveo do eksplozije u utorak. Bijes stanovnika u subotu je u centru Bejruta prerastao u nasilne scene.
Kršćanski maronitski patrijarh Bechara Boutros al-Rai rekao je da vlada mora odstupiti ako "ne može promijeniti način na koji vlada".
"Ostavka zastupnika ili ministra nije dovoljna. Cijela vlada treba odstupiti ako ne može pomoći državi da se oporavi", kazao je u svojoj nedjeljnoj propovijedi.
U nedjelju je ostavku najavila ministrica informiranja Manal Abdel Samad, kao razlog navevši eksploziju i neuspjeh vlade u donošenju reformi.
Demonstracije u subotu bili su najveće od oktobra prošle godine, kada su hiljade ljudi izašle na ulice nezadovoljne zbog korupcije i lošeg upravljanja zemljom.
Upravo su korupcija i loše upravljanje zemljom ono što Libanonci neprestano ističu kao ključne probleme nakon goleme eksplozije, a riječ je o istim razlozima zbog kojih su protestvovali prije gotovo godinu dana.
Čini se da je razorna eksplozija koja je napravila krater dubok 43 metra samo povod, no da su pravi uzroci pobune puno dublji.
Liban je zemlja u kojoj je nestabilnost gotovo permanentno stanje, a u njoj djeluje i Hezbollah, muslimansko-šijitska paravojna organizacija koju su SAD, EU, Arapska liga i drugi proglasili terorističkom organizacijom.
Oko deset hiljada ljudi okupilo se na Trgu mučenika koji je navečer pretvoren u ratnu zonu između policije i prosvjednika koji su pokušali probiti barijeru na cesti prema parlamentu. Dio demonstranata ušao je u ministarstva i udruženja libanskih banaka.
Unatoč tome, političko krilo Hezbollaha parlamentarna je stranka čiji članovi učestvuju i u vladi Hasana Diaba. U isto vrijeme imaju vlastite paravojne snage neovisne o državnim vlastima - snage koje već godinama učestvuju u ratu u Siriji, zajedno sa svojim iranskim i ruskim saveznicima, na strani režima Bašara al-Asada.
Valja spomenuti da je Bahaa Hariri, jedan od vodećih opozicionih političara u Libanonu, u srijedu navečer ustvrdio da je, osim korumpirane vlade, krivac za eksploziju i Hezbollah.
Prema Haririju, svi u Bejrutu znaju da Hezbollah zapravo kontrolira gradsku luku i aerodrom te da je nezamislivo da vlasti nisu znale da je smrtonosni amonijev nitrat uskladišten u hangaru u luci. Hezbollah je sve optužbe o krivici za eksploziju negirao.
Kako god, cijela pozadina razorne eksplozije još nije ni blizu rasvjetljenja, a osim nje na površinu su izašli i mnogi drugi problemi u Libanu.
Bijes Libanaca nakon eksplozije kulminirao je na jučerašnjim demonstracijama na kojim je ubijen jedan policajac.
Demonstranti su u subotu bacali kamenje i pirotehniku na policiju, koja je uzvraćala suzavcem. Crveni križ je objavio da je povrijeđeno više od 170 ljudi.
Demonstranti su postavili vješala na isto mjesto gdje je prije više od 100 godina tadašnje vladajuće Osmansko Carstvo objesilo nekoliko ljudi zbog pobune protiv Istanbula. Kip na Trgu mučenika podignut je u spomen tih pogubljenja. Na snimcima koje su se pojavile na društvenim mrežama vidi se kako neki demonstranti na vješala stavljaju likove od kartona koji prikazuju predsjednika Libana, premijera i druge članove vlade.
Eksplozija je pogodila Libanon u vrijeme duboke ekonomske krize i pandemije koronavirusa. U incidentu je poginulo najmanje 158 ljudi, više od pet hiljada je povrijeđeno, a 300 hiljada ljudi izgubilo je domove.
Za mnoge je ona bila podsjetnik na građanski rat od 1975. do 1990., koji je uništio velike dijelove Bejruta.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u nedjelju je domaćin donatorske videokonferencije za pomoć Bejrutu. Konferenciju podržavaju Ujedinjeni narodi, a na njoj učestvuje i američki predsjednik Donald Trump i drugi svjetski čelnici.
