Čini se da je Rusija lažirala rezultate ispitivanja svoje vakcine protiv covida, pokazala je naučna analiza, a javlja Daily Mail.
Tim naučnika iz Australije i Singapura, koji je proučavao originalnu studiju, otkrio je ono za šta vjeruju da je dokaz da je Kremlj izmislio podatke o učinkovitosti njihove vakcine.
Kad su prošle godine objavljeni rezultati ispitivanja, ruski naučnici su tvrdili da je vakcina Sputnjik V dalo gotovo identične rezultate u pet različitih dobnih grupa.
To je izazvalo sumnje među nekim stručnjacima da su rezultati 'predobri da bi bili istiniti', s obzirom na mali broj infekcija koje su se dogodile u svakoj grupi.
Sada su istraživači proveli ispitivanje kroz simulacijski model 50.000 puta kako bi ispitali koja je vjerovatnost da su rezultati bili istiniti.
Otkrili su da je šansa da se ista učinkovitost ponovi u svih pet dobnih grupa samo 0,02 posto.
Sputnjik V prate kontroverze još otkako je Rusija 2020. objavila da je vakcina dobila odobrenje - prije nego što je ispitivanje uopće završilo.
Manipulacija podacima
Dr. Kyle Sheldrick sa Univerziteta New South Wales, koji je vodio novu analizu, rekao je: 'Ako razmislite o tome, ovo ispitivanje zapravo nije moglo ne uspjeti. Postoje znakovi i mnogi razlozi koji dovode do sumnje da je neko možda manipulirao podacima nakon što je studija završena.'
Smatra se da su širom svijeta stotine miliona ljudi vakcinisane Sputnjikom. Prije ruske invazije na Ukrajinu oko 70 zemalja naručilo je vakcine u vrijednosti od oko osam milijardi eura.
Nakon ispitivanja u tri faze, smatralo se da je Sputnjik - temeljen na istoj adenovirusnoj tehnologiji kao i vakcina AstraZenece (AZ) - učinkovit 92 posto u prevenciji simptomatske infekcije covidom.
To je bilo usporedivo s vakcinama Moderne (94 posto) i Pfizera (95 posto) i znatno više od AZ vakcine (79 posto).
Dr. Sheldrick i njegov tim analizirali su sve tri faze kliničkih ispitivanja svih odobrenih vakcina protiv covida u Australiji - Pfizer, Moderna, AZ, Johnson&Johnson i Sputnjik.
U svih pet ispitivanja, ljudi su bili podijeljeni u dvije grupe slične veličine, pri čemu je jedna grupa primila vakcinu, a druga placebo.
Učinkovitost vakcine temeljila se na stopi simptomatskog covida u grupi koja je primala vakcinu u usporedbi s kontrolnom grupom koja je primila placebo.
Ruska vakcina imala je najmanje sudionika, otprilike 21.000, u usporedbi sa zapadnim vakcinama u kojima je sudjelovalo 45.000 ljudi.
'Ovo je važno jer manje dobrovoljaca znači da se stope učinkovitosti mogu lakše iskriviti', rekao je dr. Sheldrick.
Ruski naučnici također su podijelili sudionike u pet dobnih grupa, dok su druge studije vakcina sudionike podijelile na dvije ili tri dobne grupe.
'Mnogo ljudi je u to vrijeme pratilo testiranje Sputnjika i mislilo da su ga izveli vrlo smjelo', rekao je dr. Sheldrick.
'Recimo da imate jednu infekciju u dobnoj grupi od 18 do 30 godina i učinkovitost od 90 posto, a onda se zarazi još samo jedna osoba, sada vam učinkovitost može odjednom pasti na 75 posto', kazao je.
'Brojke su tako nevjerovatno male da ako kod samo jedne osobe ishod bude drugačiji, možete dobiti posve različite rezultate.'
Nemoguće brojke
Ipak, sve podgrupe u Sputnjikovom ispitivanju imale su učinkovitost veću od 90 posto, za koju je dr. Sheldrick rekao da je 'previše identična da bi bila moguća'.
Ruski naučnici s istraživačkog instituta Gamaleja rekli su da su rezultati naglasili koliko je vakcina postojana, što je dr. Sheldrick opisao kao 'smiješno'.
U sklopu nove analize, istraživači su prikupili brojke o učinkovitosti vakcine i stope infekcije iz svake grupe u svih pet studija.
Zatim su ih uključili u simulacijski model i proveli pokuse 1000 puta kako bi vidjeli koliko često svaka studija može proizvesti istu kombinaciju rezultata.
Tim je uspio reproducirati rezultate vakcina zapadnih zemalja unutar dva do četiri ponavljanja.
Ali nisu uspjeli ponoviti Sputnjikove rezultate niti u 1000 pokušaja.
Zatim su proveli rusko ispitivanje 50.000 puta i otkrili da je za postizanje istih rezultata bilo potrebno 3.846 pokušaja.
'Malo je vjerovatno da će se distribucija navodne učinkovitosti vakcine Sputnjik prema dobi u fazi III ispitivanja, dogoditi s pravim podacima, čak i ako su broj sudionika, učinkovitost vakcina i ukupna stopa zaraze istiniti i ne postoji temeljna razlika u učinkovitosti vakcine s obzirom na dob.'
Sumnja u ruske rezultate
Dr. Sheldrick je prije godinu dana prvi put izrazio sumnju u istinitost rezultata ispitivanja u The Lancetu, prestižnom medicinskom časopisu koji je objavio recenziranu verziju izvorne studije Sputnjika.
Iako je The Lancet opisao te tvrdnje kao 'zanimljive', naveli su da nema dovoljno dokaza koji bi pokazali da su rezultati doista lažirani.
Recenzent članka u The Lancetu je rekao: 'Složio bih se s autorom da bi bilo dobro vidjeti podatke, ali ne vidim da je propust u pružanju ovih podataka dovoljno jak dokaz o tome da su izvorni autori lažirali podatke.'
Dodali su da je 'važno otkriti loša ispitivanja', ali tvrde da analiza nije dovoljno vjerodostojna.
'To nije dovoljno da bi se istraživače optužilo za prevaru.'
Njihova analiza tek je sada objavljena u American Journal of Therapeutics.
Dr. Sheldrick je rekao da njegova analiza 'ne znači nužno da vakcina ne djeluje', ali je priznao da sam ne bi uzeo Sputnjik.
'Mislim da vakcina vjerovatno djeluje, ne mislim da je cijela stvar izmišljena, ali mislim da je sve učinjeno u velikoj žurbi', rekao je.
'Jednostavno mislim da ne možete vjerovati ovim rezultatima ispitivanja. Kad uzmete sve u obzir, ja tu vakcinu ne bih uzeo.'
70 zemalja naručilo milijarde doza
Sputnjikom je vakcinisano oko 80 miliona Rusa, a milijarde doza je naručilo 70 zemalja - uglavnom zemlje u razvoju, na Bliskom istoku i u dijelovima istočne Evrope.
Teško je doći do podataka o vakcinaciji u Rusiji pa je nejasno koliko je vakcinacija učinkovita u realnoj situaciji ili je li bilo nuspojava.
Invazija Vladimira Putina na Ukrajinu, dovela je do toga da je nekoliko zemalja prekinulo ugovore o vakcinama s Rusijom.
Putin je optužen da je pokušao podići međunarodni ugled zemlje tako što je prvi objavio da ima vakciinu za tu bolest krajem 2020. - a ime je dobila po prvom svemirskom satelitu na svijetu, Sputnjiku.
Ta vakcina koristi istu tehnologiju kao i vakcina AstraZenece koja koristi oslabljeni virus obične prehlade.
Rusija je optužena da je pokušala ukrasti informacije o britanskoj vakcini iz laboratorija u Oxfordu 2020.
Britanski nadzornik za kibernetičku sigurnost rekao je da je '95 posto' uvjeren da su 'ruske obavještajne agencije' odgovorne za napade na farmaceutske kompanije i istraživačke grupe. Slični napadi izvedeni su u SAD-u i Kanadi, navodi se.
Nikada nije otkriveno je li Kremlj uspio pristupiti osjetljivim medicinskim informacijama.
No, brojne istrage i izvještaji donijeli su dokaze da se Rusija pokušavala umiješati i potkopati razvoj vakcina širom svijeta.
"Propaganda i laži"
U istrazi američkog State Departmenta u aprilu 2021. rečeno je da Rusija stoji iza opsežne kampanje 'širenja propagande i laži' o američkim vakcinama Pfizer i Moderna.
Sljedećeg mjeseca Služba za vanjske poslove EU (EEAS) - svojevrsno ministarstvo odbrane EU - upozorila je da Rusija koristi medije koje kontrolira država, kao i društvene mreže, 'uključujući službene diplomatske račune na društvenim mrežama', za širenje svoje propagande.
EEAS je napore Rusije opisao kao 'akciju cijele vlade' koja uključuje državna tijela, državne kompanije i državne medije.
Ministarstvo je posebno ciljalo na službeni Sputnjik Twitter račun, za koji je rečeno da 'nastoji potkopati povjerenje javnosti' u medicinske regulatore.
Sputnjikov Twitter račun je također koristio Kremlj za širenje laži o vakcinama zapadnih država.
23. aprila 2021. objavili su neutemeljene tvrdnje da vakcine koje su proizveli Pfizer, Moderna, AstraZeneca i Johnson&Johnson ubijaju više ljudi nego što su države službeno objavile.
Profesor Carl Bergstrom, biolog sa Univerziteta Washington, tada je rekao da je to 'potpuno besmislena statistika', dodajući da 'niko ko ima trunke razuma ne bi to zaključio, osim ako ne pokušava progurati prevaru'.
Tada su zajedno zbrojili sve koji su umrli od bilo kojeg uzroka i koji su primili barem jednu zapadnu vakcinu u pokušaju da dovedu u pitanje sigurnost tih vakcina.
Sputnjikov izvještaj tvrdi da je studija pokazala 'značajno više smrtnih slučajeva nakon vakcinacije s Pfizerom nego s AstraZeneca vakcinom na milion primijenjenih doza'.
Naredni tvitovi 26. aprila imali su još agresivniji ton i optuživali proizvođače vakcina da 'stišću medije da ne izvještavaju' o stvarnim brojkama.
