Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je da očekuje i da traži od vodećih lidera na Zapadnom Balkanu da više govore svojim građanima o tome koliko je region blizak EU i obrnuto, kao i koliko Unija pomaže građanima u regionu u teškim vremenima.
"Iskreno se nadam da će pandemija doprinijeti da se shvati koliko je region blizak EU i obrnuto. I ja očekujem, čak zahtijevam od vodećih političara da to kažu svojim ljudima, da bi ljudi znali ko im pomaže kada prolaze kroz teške periode", kaže Lajčak, prenosi Tanjug.
On ističe da je na političarima da govore svojim građanima i da prikažu pravu sliku ko im pomaže.
"Svaka kriza je mogućnost i želim da vjerujem da je covid kriza mogućnost za što manje retrogadne nacionalističke agende i više pragmatične i ka budućnosti usmjerene agende. Želite da budete dio EU, onda dajte nam jasnu sliku da se približavate EU", istakao je Lajčak.
Na pitanje da li očekuje više racionalnosti, a manje nacionalizma u regionu, Lajčak je na forumu "To be secure" rekao da bi volio da odgovori potvrdno, ali da je na Balkanu simbolizam jako bitan, a da je istorija još uvijek dio političke agende kod mnogih političara.
"Moram da kažem da mi je jedan od vodećih političara u regionu rekao da, kada priča građanima o ekonomiji, radnim mjestima, oni ne slušaju. Onda, kaže mi, on počne sa sloganima i oni aplaudiraju", kaže Lajčak i dodaje da će to biti tako još neko vrijeme.
Evropska integracija, naglašava on, mora da ostane strateško opredjeljenje za sve zemlje u regionu.
"Znamo da je ovaj proces počeo 2003. u Solunu, ali i dalje je u toku. I da citiram predsjednicu EK Ursulu von der Layen, koja je rekla da je budućnost cijelog regiona u EU, mi dijelimo istu historiju, istu sudbinu. Zapadni Balkan je dio Unije, a ne samo zaustavna tačna na 'Putu svile'", tvrdi Lajčak.
Kako kaže, svjestan je da nedavna bolna historija regiona baca u sjenu realnost u regionu, ali, ističe, da se ne može promijeniti prošlost, ali da svi mogu da uče iz nje i da budu solidarnija, pravičnija, prosperitetnija i inkluzivnija društva.
"Jer, radeći zajedno sa EU možemo da prevaziđemo naslijeđe prošlosti i da napravimo bolju budućnost. Iako znamo da je region na različitim tačkama u procesu EU integracije, dvije zemlje koje su u procesu pristupanja, Crna Gora kao predvodnik i Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija koje smo pozvali da započnu i žao mi je što je sada problem na našoj strani, ali pitanje nije da li, već kada će započeti pregovore i to je poruka upućena njima", objašnjava Lajčak.
Kada je riječ o Kosovu i BiH, dodaje on, još uvek su u prepristupnom procesu, te moraju da urade neke stvari.
"Zato sam i ja tu da bi se došlo do normalizacije odnosa između Beograda i Prištine. To nije lako, ali slučaj Sjeverne Makedonije pokazuje da ne postoje teškoće, ili kako bi Nelson Mandela rekao da sve izgleda nemoguće dok se ne završi", ističe Lajčak i dodaje da je saradnja EU sa regionom proces koji nije moguć bez problema i izazova, ali da je i u EU interesu da imaju susjedstvo koje dijeli evropske vrijednosti i norma.
Na pitanje kako vidi to što se sve više govori o utjecaju trećih strana na Zapadnom Balkanu, Lajčak kaže da je region interesna sfera iz brojnih razloga, ali da taj region ne može da se deklariše kao nečija ekskluzivna zona i da se ostali partneri gurnu izvan.
"Treće strane ne bi trebalo posmatrati kao neprijatelje, ali niko ne može da ponudi ono što EU nudi, niko ne daje to što EU daje i niko ne donosi to što EU donosi. To je činjenica koju ljudi moraju da znaju. Niko ne daje regionu bolje kredite ili bolje uslove za kredite, niti grantove kao EU. Svaki ekonomski projekat koji imate sa EU dovodi vas bliže do EU, jer vi samim tim ispunjavate standarde EU na tim projektima", objašnjava Lajčak.
Na pitanje da li su političke elite u Beogradu i Prištini posvećene dijalogu i da li je svjestan da neki taj proces iskoriščavaju za sticanje unutrašnjih političkih poena, Lajčak kaže da je toga svjestan, te da inače ne bi radio posao koji trenutno obavlja.
"Težak je to posao i to nije dijalog u kome su uključene samo dvije strane, već i članice EU", kaže Lajčak.
Kada je riječ o borbi protiv virusa korona, Lajčak kaže da nažalost nismo još u post kovid eri, još smo u jeku pandemije, te da se i dalje suočavamo sa ponovnim zaključavanjem.
Ali, navodi on, od početka pandemije EU je podržala Zapadni Balkan kao najbliži partneri pružeći finansijsku podršku, ali i uključivanjem regiona u evropski mehanizam koji podrazumijeva medicinsku opremu i omogućavanje slobodno kretanje roba kroz granice.
"EU je dala 3,3 milijarde eura u cilju podrške regiona. Data je podrška od 38 miliona eura direktno za medicinsku opremu", podsjeća Lajčak.
Dodaje da je EU dala 389 miliona eura kroz IPA fondova, a da su 750 miliona eura predložena kroz makro finansijski sistem za podršku vladama u finansijama u kriznim vremenima.
"EU je proširila fond solidarnosti za partnere na Zapadnom Balkanu koje su već započele pristupne pregovore i EU daje 455 miliona eura kako bi obezbijedila kratkoročnu održivost i oporavak srednjoročno za privredni sektor", pojašnjava Lajčak.
Također, dodaje on, preko Evropske investicione banke EU nudi 1,7 milijarde eura za dodatne zajmove za investicije u javnom sektoru i kredite za privredu.
"I sada EU radi veoma naporno da osigura da će građani na Zapadnom Balkanu dobiti vakcine, bukvalno istovremeno kao i građane EU. Ako neko u regionu priča o pomoći treće države, moje pitanje je - pokažite mi tu podršku?", zaključio je Lajčak.
