Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto rekla je da vladajuća koalicija u BiH ima kapacitet za nastavak provedbe reformi koje su nužne za ulazak u EU.
Uvjerena je da će preostale uvjete ispuniti do kraja ove godine.
Nakon što je BiH u izvještaju Evropske komisije dobila uvjetnu preporuku za početak pregovora, Krišto je u razgovoru za Euractiv izrazila zadovoljstvo što su u Bruxellesu prepoznali napor i volju svih političkih subjekata u Bosni i Hercegovini da se ubrza europski put.
"Rekla bih da je ostvareni vidljivi napredak u izvještaju Evropske komisije o BiH prije svega rezultat dobrih politika, stalnih razgovora legitimnih političkih predstavnika konstitutivnih naroda, iskrenih dogovora, kompromisa i konsenzusa.
Svjesni smo da je još mnogo posla pred nama kako bismo ispunili uvjete za konačno otvaranje pregovora, pa zatim ispunili kriterije članstva u Evropskoj uniji.
U odnosu na sve prethodne godine, načinjen je značajan iskorak po pitanju europskih reformi, osobito kada je riječ o usklađivanju vanjskopolitičkih stajališta BiH s EU, vladavini prava, zaštiti ljudskih prava, uključujući i borbu protiv korupcije", naglasila je ona.
Jasan i realan cilj
Krišto navodi da pozitivno izvješće daje snažan poticaj u nastavku jačeg, bržeg i boljeg rada na ispunjenju preostalih kriterija, a kako bi konačno dobili finalni datum otvaranja pregovora. Uvjerena je da će sve preostale uvjete ispuniti do kraja ove godine.
"Naš cilj je jasan i realan. Sve je spremno da u sljedećih mjesec ispunimo preostale uvjete. Ne bih to nazvala niti optimističnim niti pesimističnim.
Jednostavno smo svi upućeni prema tome da iskoristimo pruženu ruku prijateljstva na najbolji način.
Već nam je kandidacijskim statusom ukazano ogromno povjerenje, a dana preporuka daje nam dodatnu snagu i motivaciju da se suočimo s izazovima koji su pred nama i dalje nastavimo neumorno i predano raditi na reformama koje su ključne za našu evropsku budućnost", podvukla je on.
Vijeće ministara BiH će, dodaje Krišto, u svakom pogledu nastaviti biti nositelj pozitivnih procesa, u skladu s nadležnostima.
Iako je EU svojih 14 prioriteta definirala još 2019. godine, a do sada se mnogo toga nije ispunilo, Krišto smatra da su šanse da BiH u kratkom roku ispuni uvjete sasvim realne.
Politička hrabrost
Kako je pojasnila, radi se o pitanjima koja su u najvećoj mjeri usaglašena, samo je potrebno imati malo dodatne političke hrabrosti i volje da se te reforme konačno finaliziraju.
"Provođenje izborne reforme u BiH, kojom će se implementirati Odluka Ustavnog suda BiH o legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda, kao i sve presude Evropskog suda za ljudska prava, a što se sukladno dogovoru političkih lidera u Bosni i Hercegovini treba realizirati do kraja godine, po meni je trenutani prioritet.
Vjerujem kako je upravo ispunjenje ovoga uvjeta od suštinskog značaja za daljnji napredak i stabilnost Bosne i Hercegovine, čime će se, sigurna sam, u potpunosti osigurati i transparentnost i integritet izbornog procesa u našoj zemlji", rekla je ona.
Također navodi da već imaju spreman set i ostalih evropskih zakona u proceduri, za koje očekuje da će ih Vijeće ministara BiH usvojiti u sljedećih mjesec.
To su zakon o sudovima, zakon o sprečavanju sukoba interesa, zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, ali i zakon o VSTV-u.
Smatra da primarni fokus sada mora biti upravo na usvajaju tih zakona, ali i na usvajanju zakona o budžetu institucija BiH za 2024. godinu, imenovanju državnog koordinatora za IPA-u III i drugo.
Jasno prepoznato
Predsjedavajuća vjeruje da institucije BiH dobro rade svoj posao, što je, kako je navela, jasno prepoznato i od Evropske unije.
"Naravno, mnogi reformski procesi o kojima smo već razgovarali trebaju ići brže, ali radimo i na tome i nepobitno je da smo na pravom putu. Isto tako, kontinuirana podrška naših evropskih prijatelja, sasvim je jasno, od velikog je značaja.
Nedugo nakon predstavljanja službenog izvještaja svima sam uputila osobno pismo zahvale", rekla je Krišto, posebno izdvojivši predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića.
Zahvalila je i kolegama u Vijeću ministara, saradnicima koji neumorno i vrijedno rade i koordiniraju, ali i svima onima koji su dio ovog velikog procesa, poručivši da se samo jačanjem povjerenja i zajedništva i fokusom na zajednički cilj mogu uraditi istinski koraci prema naprijed.
Iako u BiH postoji dosta neriješenih unutarnjopolitičkih pitanja, prije svih ostvarenje jednakopravnog položaja konstitutivnih naroda i osiguravanje izbora legitimnih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama, Krišto je uvjerena da vladajuća koalicija ima kapacitet da započete reforme uspješno nastavi provoditi.
Govoreći o stavu centralnih vlasti u BiH oko eventualnog priključenja BiH NATO-u, Krišto je podsjetila da u BiH, kao zemlji konstitutivnih naroda te svih drugih koji u njoj žive, o svakom političkom pitanju mora postojati puni konsenzus, pa tako i o pitanju puta u NATO.
"Vjerujem da ćemo u Bosni i Hercegovini iskrenim političkim dijalogom doći do konsenzusa i o putu u NATO.
EU i NATO put zapravo su dva procesa koja su kompatibilna jer dijele vrijednosti slobode, demokracije i pluralizma.
U tom kontekstu, svjesni važnosti da mir i stabilnost nemaju alternativu, nastavit ćemo u duhu partnerstva, konstruktivnog dijaloga i konsenzusa, poštujući prije svega ustavnu strukturu i nadležnosti svih razina vlasti, raditi na daljnjoj izgradnji stabilne, sigurne i prosperitetne BiH", naglasila je ona.
Saglasnost o viznom režimu
Predsjedavajuća je još kazala da Vijeće ministara zasjeda redovno, da je radna atmosfera jako dobra te da su svi maksimalno posvećeni svom poslu i zadacima.
Vijeće ministara je, kako dodaje, u samo deset mjeseci svoga rada na 44 sjednice usvojilo oko 1.400 materijala. To je u svome izvještaju prepoznala i Evropska komisija.
Najavila je da u sljedećoj sedmici, 24. novembra, učestvuju na prvoj rundi razgovora vezano za Novi paket rasta za zapadni Balkan, dok su sedmicu nakon toga, 5. decembra, u Bruxellesu u sklopu Drugog političkog foruma na visokoj razini.
Na pitanje postoji li saglasnost u BiH oko uvođenja viza državljanima Rusije, Turske, Saudijske Arabije i Kine, a u skladu s viznim režimom EU, Krišto je naglasila da je obaveza BiH uskladiti vanjsku politiku s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, što je za sada, kako je kazala, u postotku skoro 100 posto.
"Kada je u pitanju Sporazum o saradnji s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu - FRONTEX, osnove za zaključenje sporazuma s prijedlogom delegacija za pregovore usaglašene su u nadležnom ministarstvu te će se vrlo brzo naći na sjednici Vijeća ministara BiH kao bismo ih u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora uputili u daljnju proceduru usvajanja", zaključila je Krišto u razgovoru za Euractiv.
