Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto u pismu upućenom jutros predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu i svim premijerima 27 država članica Evropskog vijeća u povodu odluke o otvaraju pristupnih pregovora s BiH, o čemu smo već pisali, kao jednu od ključnih narednih obaveza BiH navela je i usvajanje Izbornog zakona BiH.
Krišto je istakla da su "izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje su upravo, na ovaj ključni datum za našu zemlju, službeno dostavljene Vijeću ministara Bosne i Hercegovine u daljnju proceduru.“
Predsjedavajuća nije navela ko je uputio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH Vijeću ministara BiH.
O kojem i čijem prijedlogu Krišto priča?
Raport je, podsjećamo, jučer objavio da je upravo u danu kada je BiH očekivala „zeleno svjetlo“ za otvaranje pregovora, Ministarstvo pravde BiH uputilo u javne konsultacije izmjene Izbornog zakona koje većim dijelom odražavaju do sada ispostavljene želje HDZ-a, ali i SNSD-a u smislu izmjena ovog zakona.
Počev, od „legitimnog predstavljanja“, do potpune kontrole nad izborom Centralne izborne komisije BiH, pa da izbjegavanja uvođenja izbornih tehnologija u izborni proces u punom kapacitetu i na teritoriji cijele BiH.
Poznato je da lideri političkih stranaka vladajuće koalicije na državnom nivou nakon više pokušaja posljednjih mjeseci,nisu uspjeli postići saglasnost niti o tehničkim niti o suštinskim izmjenama Izbornog zakona BiH.
Stoga sde postavlja pitanje, čiji je prijedlog kako tvrdi Krišto, službeno stigao u Vijeće ministara BiH?
Premda prema procedurama, Vijeće ministara BiH od ministarstava dobija prijedloge zakona, u ovom slučaju, očekivano iz Ministarstva pravde BiH, Raport čeka odgovor iz Vijeća ministara BiH na ovo pitanje.
Ukoliko ga dobijemo, objavit ćemo ga naknadno.
No, zbunjujuće je to što iz Ministarstva pravde BiH za Raport kažu da nacrt izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, koji su jučer uputili na javne konsultacije, još nisu uputili Vijeću ministara BiH.
Kažu da će to učiniti nakon što "nevladina udruženja, zainteresirana javnost i pojedinci daju svoje konstruktivne komentare, prijedloge i mišljenja o predloženim izmjenama i dopunama“.
"Tek nakon što završi proces konsultacija i budu pribavljena mišljenja i drugih relevantnih institucija, Ministarstvo pravde BiH će ovaj zakon dostaviti Vijeću ministara BiH na razmatranje i odlučivanje“, naveli su za Raport iz Ministarstva pravde BiH.
Koji dio su dogovorili politički lideri?
U Ministarstvu pravde BiH smo pitali i ko je radio na izmjenama Izbornog zakona BiH koji je upućen na javne konsultacije.
"Riječ je o neusaglašenom tekstu kojega je izradila ranije formirana radna grupa, dogovorena između čelnika koalicijskih stranaka na državnoj razini, uz korekcije Ministarstva pravde BiH“, naveli su za Raport iz Ministarstva.
Međutim, nisu precizirali koji dijelovi se odnose na dogovor političkih lidera na državnom nivou, a šta je to korigovalo Ministarstvo pravde BiH.
U kakvom će obliku zakon doći pred Vijeće ministara BiH, moglo bi se znati nakon 5. aprila kada završavaju javne konsultacije.
No, podsjećamo, Raport je jučer objavio dijelove nacrta izmjena Izbornog zakona BiH u kojem je među razlozima donošenja ovog zakona navedeno i da je njim "zadovoljeno opće načelo demokratije da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine".
Prijedlozi izmjena Izbornog zakona BiH u "demokratskom duhu" iz HDZ-a su proteklih godina više puta bili na dnevnom redu u Parlamentu BiH, ali nikada nisu dobili podršku u Predstavničkom domu PSBiH.
Kako je Raport već pisao, najvažnija izmjena u najnovijem prijedlogu izmjena Izbornog zakona koji je uputilo Ministarstvo pravde BiH odnosi se na izbor članova Predsjedništva BiH, odnosno onog iz reda hrvatskog naroda.
Glasovi Hrvata u pet kantona vredniji od hrvatskih glasova u preostalim kantonima
Prema tom prijedlogu se navodi da će za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda biti izabran onaj kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova u Federaciji BiH, ali uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom.
Ako se ovi uvjeti ne ispune, onda novi prijedlog Izbornog zakona predviđa da je izabran kandidat koji dobije najveći ukupni broj glasova ponovo uz uvjet da je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet kantona i to Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom.
Jasno je da bi na ovaj način HDZ-ov kandidat glatko odnio pobjedu u utrci za člana Predsjedništva BiH zbog toga jer su kao ključni kantoni u kojima se glas više vrednuje određeni oni u kojima godinama vlada HDZ.
U izmjenama Izbornog zakona predložene su i izmjene načina raspodjele mandata putem posrednih izbora za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dom naroda Federacije BiH i Vijeće naroda Republike Srpske.
Umjesto dosadašnje formule na način da se količnici za raspodjelu mandata dobivaju dijeljenjem sa 1,3,5,7,9, itd. kreatori novog Izbornog zakona BiH predlažu da se količnici za raspodjelu mandata dobijaju dijeljenjem sa 1,2,3,4,5, itd .
Posebno je indikativno što izmjene Izbornog zakona BiH iz „kuhinje“ Ministarstva pravde BiH ne predviđaju uvođenje novih izbornih tehnologija tokom izbornog procesa na području cijele BiH.
Uvođenje skenera i elektronskog brojanja glasova su "za početak", što bi moglo potrajati godinama, predvidjeli samo u određenom, nepreciziranom broju gradova i to kao "pilot-projekt“.
