Bosni i Hercegovini odobren je izlaz iz obaveze izvještavanja usklađivanja sa međunarodnim standardima u oblasti borbe pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, a nakon izvještaja delegacije BiH o napretku u pogledu primjene međunarodnih i domaćih restriktivnih mjera u vezi terorizma, kao i na polju primjene mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Desilo se to na 60. Plenarnoj sjednici Moneyval Komiteta eksperata Vijeća Evrope, održanoj od 14. do 19. septembra.
Bosna i Hercegovina se već nekoliko godina ne nalazi na sivoj listi MONEYVAL-a i FATF-a (The Financial Action Task Force), a već nekoliko mjeseci naša država nije na crnoj listi Evropske unije, kada je riječ o borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Nema napretka ako euroatlantski put nije jasan
Ovim povodom za Raport govori ekonomski stručnjak, bivši guverner Centralne banke BiH, danas ambasador BiH u Austriji, Kemal Kozarić.
“Ovo je prije svega dobar znak za potencijalne strane investitore, govori da institucije koje se bave zakonodavstvom obavljaju posao na tom planu, Parlament BiH je usvojio određene dokumente, a s druge strane finansijski sektor je transparentan i ta prva linija odbrane protiv pranja novca, komercijalne banke, odrađuju svoj dio posla u sklopu Zakona o pranju novca, tako da je to sve dalo određene efekte. Ali ne smijemo zaboraviti da je osnovni preduvjet za investicije politička stabilnost. Ako toga nema, i ako euroatlantski put nije jasan i precizan i ako na tom polju nema napretka, onda ne možemo očekivati ni previše efekta od ovakvog pomaka“, pojašnjava Kozarić.
Na upit da li je Bosna i Hercegovina makroekonomski stabilna, odgovara odrično.
„Mi nismo makroekonomski stabilni, imamo značajan pad BDP-a od 6,5 posto, poslije skromnog rasta od cca 3 posto koji nije bio dostatan da bi se osjetio na standardu građana. Taj pad će se tek osjetiti naredne godine sa gubljenjem novih radnih mjesta, težim pristupom kreditima... Već je to problem, iako je dobro da traje moratorij od strane komercijalnih banaka koje su propisale agencije za bankarstvo.
Banke će sigurno imati problema sa NPL-ovima, nekvalitetnim kreditima, porast će rezervacije, imat će gubitke, sigurno neće imati profit koji su imali i imat će manji kreditni portfolio, tako da će se teže dolaziti do kredita“, govori Kozarić.
Nadalje, navodi otvoreno pitanje kamatnih stopa, da li će one ostati na istom nivou, iako ih zasad, kako kaže, komercijalne banke drže stabilnim.
„Imaju jako veliku kamatnu stopu za prekoračenje po tekućim računima, građani, nažalost, ulaze u minuse, plaćaju veliku kamatnu stopu, što nije dobro. Agencije za bankarstvo ne mogu propisivati kamatne stope, jer je slobodno formiranje kamatnih stopa.
S druge strane, ako govorimo o monetarnoj stabilnosti, Centralna banka BiH u valutnom odboru ima pokrivenu monetarnu pasivu i stabilne devizne rezerve i to je uredu. Ali makroekonomska stabilnost je daleko od naše stvarnosti, negativan rast, stopa nezaposlenosti od preko dvadeset posto, ako isključimo sivu ekonomiju, sa sivom ekonomijom je mnogo veća, jer negdje oko 33 posto cijele ekonomske aktivnosti se obavlja u sivoj zoni.
Strožija finansijska disciplina, kako finansijskih institucija, tako i klijenata, može biti podsticaj da se ta siva zona smanji. Mi imamo pokrivenost uvoza sa izvozom oko 60 posto, što je veliki platni deficit, a u isto vrijeme, doznake koje su bile dvije milijarde eura su sad sigurno 10 posto manje. Samo iz Austrije je dolazilo 200 miliona eura godišnje, koje će također biti sigurno manje. Kraj epidemije se ne nazire, naši građani su u strahu za posao, smanjuju troškove, pa i izdvajanje novca koji su slali u BiH rodbini i prijateljima. S te strane situacija je jako ozbiljna i složena i trebat će nam najmanje dvije godine da se vratimo tamo gdje smo bili“, ocjenjuje dr. Kemal Kozarić.
Na konstataciju da već kasne budžetska izdavanja, da se budžeti manje pune, da je samo od PDV-a priliv u državni budžet manji za 400 miliona, kaže:
„Samo je 22.000 budžetskih korisnika u Kantonu Sarajevo koji čekaju svaki mjesec plate, a one već kasne. Pitanje je samo dokle će moći da se servisiraju iz mjeseca u mjesec, to su ogromni problemi. Ne najavljujem da neće biti plata, ne bih to želio i nadam se da se to neće desiti, ali vlasti moraju prepakovati prioritete, odgoditi neke investicije i pokušati javnu upravu stvarno smanjiti, a ne samo deklarativno. Zato su kandidatski status, i dešavanja na političkom planu jako bitni, jer bismo kao kandidati mogli pristupiti evropskim fondovima. Iako ćemo mi biti balkanskom paketu, ali to je ogromna razlika, jer Evropska unija pomaže ekonomijama, prije svega svojim članicama, zatim kandidatima, pa tek onda ostalima ako nešto ostane“, govori Kozarić.
Mislim da Evropa neće ići u drugi lockdown
Na pitanje šta bi još jedan „lockdown“ značio za ekonomiju Bosne i Hercegovine, da li bismo je mogli preživjeti, kaže kako on lično ne misli da je „lockdown“ rješenje.
„Mislim da Evropa neće ići u drugi lockdown, ali će neke regije, gradove ili žarišta izolovati po svoj prilici. Ankete u Austriji pokazuju da je 75 posto građana protiv "zaključavanja", ali to jeste razlog da se poštuju mjere epidemiologa. Ne vjerujem da će biti klasičnog lockdowna, jer ekonomije mnogo jače od bosanskohercegovačke to ne mogu izdržati. Rješenje je da poštujemo mjere, da damo svi lični doprinos da do toga ne dođe“, smatra Kemal Kozarić.
