Prošlo je više od pet mjeseci otkad se u Wuhanu pojavila nova zarazna bolest Covid-19. Iako se na početku činilo da će se Covid-19, poput slične bolesti SARS (teški akutni respiratorni sindrom) koja se pojavila 2003., zadržati u Kini i okolnim zemljama, to se nije dogodilo. Nova se bolest proširila svijetom i postala najveći medicinski izazov, o čemu najbolje govori podatak da je o Covidu-19 od siječnja objavljeno čak 10.000 naučnih radova. Iako oko bolesti i njenog uzročnika, novog koronavirusa SARS-CoV-2, još ima mnogo nepoznanica, sada ipak raspolažemo spoznajama koje će nam olakšati borbu u slučaju drugog pandemijskog vala.
Kada su sredinom januara spoznali da se nova respiratorna bolest Covid-19 efikasno širi među ljudima, naučnici nisu bili sigurni kojim se sve putevima širi. No, pretpostavljalo se da je glavni vid širenja kapljičnim putem s čovjeka na čovjeka prilikom kihanja ili kašljanja. Pritom su kapljice definirane kao vlažne čestice veće od 20 mikrometara koje padaju blizu osobe. No, postojalo je mnogo sumnji da se bolest može širiti putem aerosola, što je poznato i kao širenje u zraku.
Širenje aerosola dolazi od osušenih čestica, tzv. kapljica jezgri, koje se mogu raštrkati na udaljenosti i do šest metara. No, u analizi 75.465 slučajeva Covida-19 u Kini nije zabilježen prijenos putem zraka. Danas je stav Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da se novi koronavirus širi kapljičnim putem pa je za zarazu potreban bliži kontakt s inficiranom osobom, duže od 15 minuta na udaljenosti manjoj od dva metra.
Ipak, neki naučnici ne isključuju mogućnost zaraze putem aerosola u određenim situacijama, naprimjer na intenzivnim odjelima bolnica gdje leže pacijenti s visokim virusnim opterećenjem. Novi koronavirus također može završiti na nekim površinama koje ljudi mogu dodirivati rukama te ih potom prenijeti u usta, nos ili oči. Međutim, sposobnost virusa da zarazi ljude takvim načinom prijenosa naglo opada, posebno ljeti kada je u zraku više vlage koja se nakuplja na kapljicama i povećava im težinu, a posebno brzo na sunčevim ultraljubičastim zrakama koje uništavaju viruse.
Covid-19 počeo se širiti sjevernom hemisferom u vrijeme sezone gripe, a kako obje bolesti imaju slične simptome, to je zadavalo velike probleme medicinskim radnicima. Na početku su simptomi Covida-19 bili povišena tjelesna temperatura, otežano disanje, bolovi u mišićima i umor, a poslije su na taj popis dodani i simptomi poput gubitka okusa i mirisa, glavobolje, mučnine, povraćanja i osipa.
SARS-CoV-2 je RNK virus, a njegov genom sadrži manje od 30.000 “slova” A, C, G i T (nukleotidi: adenin, citozin, guanin i timin). Poput svih virusa, i SARS-Cov-2 mutira pa je jedan od najvećih strahova na početku pandemije bio da će mutirati u puno smrtonosniji soj, kao što je bio slučaj kod pandemije zloglasne španske gripe koja je od marta 1918. do marta 1920. godine odnijela živote između pedeset i sto miliona ljudi.
Zloglasna “španjolka” je čovječanstvo napala u tri pandemijska vala, od kojih je najubojitiji bio drugi u augustu 1918. godine jer je virus mutirao u opasan soj na čijem su udaru bili prvenstveno mladi ljudi. No, kod novog virusa ohrabrujuće je što mutira sporije od gripe: primijećena brzina promjena SARS-CoV-2 je oko dvije mutacije mjesečno zbog čega se postojeći sojevi značajnije ne razlikuju.
Trenutno u svijetu kola veći broj sojeva novog koronavirusa, ali najvažnija su tri klada: S, V i G. Pritom je klad G postao dominantan u cijelom svijetu.
Iako predviđanje evolucijskog puta novog koronavirusa neki upoređuju s prognozom vremena, dio naučnika smatra da će SARS-CoV-2 vremenom oslabjeti.
„SARS-CoV-2 je jako dobar u širenju među ljudskim domaćinima pa nije pod evolucijskim pritiskom da se razvije u smrtonosniji soj“, ustvrdio je još prije dva mjeseca dr. Kristian Andersen, profesor na Scripps Research u Kaliforniji.
No, čini se da se već primjećuju znakovi slabljenja novog koronavirusa.
Italijanski dnevnik Corriere della Sera, pak, jučer se osvrnuo na istraživanja Arnalda Carusa, profesora na Univerzitetu Brescia i predsjednika Italijanskog virološkog društva, čiji je tim izolirao novi soj koronavirusa u Lombardiji koji je mnogo slabiji od dosad dominantnih sojeva.
„Dok su virusni sojevi koje smo izolirali i sekvencirali posljednjih mjeseci prave biološke bombe koje mogu istrijebiti ciljne ćelije u roku od dva do tri dana, ovom soju treba minimalno šest dana da počne napadati naše ćelije“, izjavio je Arnaldo Caruso italijanskoj agenciji Adnkronos. Ipak, Caruso upozorava na oprez jer je u ovom trenutku nepoznanica koji bi soj novog koronavirusa mogao postati dominantan na jesen.
