Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković najavio je danas da 13. novembra ponovno putuje u Bruxelles, na poziv visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella, a 27. novembra ima i sastanak u Barceloni.
"Uglavnom su to svi ministri vanjskih poslova zapadnog Balkana koji na poziv, ovo sad je Borella, a 27. novembra su Borell i ministar vanjskih poslova Španije, koja predsjedava Evropskom unijom. Dakle, u toj direktnoj komunikaciji mi otvaramo, pokušavamo još dalje prodrijeti u ovom evropskom naletu", naveo je Konaković.
Tek sad, dodao je on, očekujemo konkretne instrukcije, jasnu definiciju koje kriterije nismo, a trebali smo ispuniti, šta je to što nam treba da bismo pristupili određenim fondovima.
"Znamo da je uslovno, znamo da je saglasnost za pregovore donesena uslovno. Sad čekamo da vidimo jasne uslove, šta je to, pa da onda stavimo to na sto, a na drugom dijelu da građani vide šta se onda nakon toga dobija i koji je to benefit za njih, pa nek probaju političari ovo zaustaviti", kazao je ministar vanjskih poslova BiH.
Dodao je da će to biti vjerovatno brzo definisano i precizirano iz Evropske unije.
Konaković je kazao da se u Izvještaju EK vidi važnost izmjena izbornog zakonodavstva, ali istaknuvši da "stoji onaj dio koji se tiče međunarodnih presuda".
"To je ono na čemu mi od starta insistiramo, ja to stalno ponavljam, da kolega Kojović može biti kandidat za Predsjedništvo iz Sarajeva, izjašnjava se kao Srbin, živi u Federaciji, i da to može biti Ćamil Duraković u Republici Srpskoj. Svaki građanin na svakom pedlju Bosne i Hercegovine trebao bi imati i pasivno i aktivno biračko pravo. To je naša vizija", kazao je Konaković.
Po njegovim riječima, priča o izbornom zakonu je jednostavna, rješenja nisu.
"Rješanja su komplikovana. Tehničke izmjene su imperativ. Nisu one tehničke, one su suštinske, koje treba da omoguće nadzor nad krađama koje su u BiH postale praksa", naveo je Konaković.
Nadamo se, dodao je on, da unutar "ove naše koalicije ima snage da se taj dio riješi".
"Ako ne bude, onda je logično ako negdje treba nametnuti visoki predstavnik neko rješenje, to je zbog interesa građana BiH upravo u ovom dijelu", smatra Konaković.
Konaković je, također istaknuo da je priča o Frontexu prevažna.
"Vidite sad koliko su nam važni svi dokumenti iz evropske agende, koliko je bilo važno da pravimo kompromise. Vidite da samo to pomjera državu i moramo oko toga razgovarati, ali ne na način da BiH spušta nadležnosti na entitet, kao što ni mi ne očekujemo da će se Dodik ujutro probuditi pa reći 'evo neka nadležnost na državni nivo'", kazao je Konaković.
Znate li, dodao je on, kakav danas imamo problem u kontroli granica?
"Znate li da RS sa MUP-om RS značajno kontroliše granice BiH, jer je Granična policija devastirana, jer nema ljudi, jer je stalno na ispomoći MUP RS. Imamo faktičko stanje na terenu koje nam je ostavljeno u naslijeđe i moramo naći rješenje. Dakle, može. Entitet je dio BiH. Može kada država to dozvoli, a ne da to entitet uslovi", naglasio je Konaković.
Po njegovim riječima, priča o Frontexu je kompleksna, nju vodi državna institucija, bit će donesena na Vijeću ministara BiH, "a mi procjenjujemo kada ćemo, po potrebi, eventualno angažovati i entitetske sigurnosne agencije".
