Skoro svako u nekom trenutku pokušava da smrša, što znači da milioni ljudi isprobavaju razne dijete za mršavljenje koje ograničavaju šta, kad i kako jedete. Neki zaista i smršaju, ali se kod većine kilogrami vraćaju. To često dovodi do najvećeg od svih pitanja - šta radim pogrešno.
Evo prave istine: Nije do vas. U pitanju je biologija.
Prljava tajna industrije dijeta je da mnoge dijete ne uspijevaju. Prema jednoj poznatoj studiji na Univerzitetu UCLA, većina ljudi ne samo da na kraju vrati kilograme koje je izgubila tokom dijete, već se čak dvije trećine njih ugoji i više od toga. Ova vrsta „neuspjeha“ može da ima visoku emocionalnu cijenu, kaže dijetetičarka Alisa Ramzi: „Osobe koje su na dijeti su navedene da misle da je njihova krivica ako ne mogu da smršaju i da je suština u čeličnoj volji – a to izaziva snažan osjećaj sramote. Ali u stvarnosti to nema veze sa snagom volje.“
Šta se zaista dešava sa vašim tijelom kad ste na dijeti
Kao prvo, u pitanju je prosta matematika – ako smanjite broj kalorija koje unosite (bilo da je u pitanju brojanje kalorija, izbacivanje određenih kategorija hrane ili ograničavanje sati kada možete da jedete), svakako ćete smršati. Ali onda reaguju vaše tijelo i mozak i pokušavaju da zaustave taj proces. U suštini, vaše tijelo misli da gladujete i pokušava da vas spasi i zaštiti po svaku cijenu.
Glavni razlog za takav odgovor je hormon leptin koji nastaje u masnim ćelijama. Leptin govori vašem mozgu da ste siti – kako smanjujete količinu masti u svom organizmu, tako nastaje manje leptina i nemate isti osećaj sitosti kao ranije poslije večere ili podnevne užine. Umjesto toga, vaše tijelo dobija poruke od hormona koje kažu: „Moramo svi da se angažujemo! Ova osoba mora da se ugoji!“
Vaša sretna tjelesna težina
Što ste više na dijeti, to manje kalorija sagorijevate, što znači da morate još više da ograničite unos hrane da biste nastavili da mršavite ili čak zadržite trenutnu tjelesnu težinu. Ovaj sistem za očuvanje života se zove „odbrana tjelesne težine“ čiji cilj je da vas zadrži u rasponu od 4,5 do 9 kilograma, tj. u okviru „zadate vrijednosti“ vaše tjelesne težine.
Gubljenje pravog osjećaja gladi
Još jedan propratni efekat držanja dijete: „Kada pažnju obraćate samo na spoljašnja pravila o tome šta i kad jedete, možete prestati da registrujete signale koje vam tijelo šalje“, kaže Ramzi i naglašava da su istraživači ustanovili isto ponašanje, poput prejedanja i bulimije, i kod osoba na dijeti i kod onih koji se zaista bore sa nedostatkom hrane. „Izgubimo pravi osjećaj gladi, sitosti i ispunjenosti. Takođe gubimo i osećaj da je hrana nešto u čemu uživamo, što stvara dobar osjećaj u telu“, kaže Ramzi, a prenosi City Magazine.
