Predsjedništvo BiH je prošle sedmice putovalo u Brisel i zajednički nastup je ocijenjen dosta pozitivno i od strane evropskih zvaničnika. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić u razgovoru za Fenu naglašava da je činjenica da je ostvaren određeni napredak kada je riječ o ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.
"Imali smo priliku čuti od evropskih zvaničnika šta nas očekuje u narednom periodu, a očekuje nas mnogo posla jer kandidatski status zavisi od značajnog napretka u ispunjanju svih 14 prioriteta. Moj je stav da treba predano raditi na ispunjavanju svih prioriteta. Uostalom politička opcija iz koje dolazim je to zaista pokazala konkretnim djelovanjem, jer smo do sada predlagali izmjene Ustava i Izbornog zakona kako bi implementirali presude Evropskog suda za ljudska prava. Predložili smo i novi Zakon o javnim nabavkama BiH, a pripremamo i paket izmjena Zakona o VSTV-u. Nažalost, postoje političke opcije poput HDZ-a i SNSD-a koje po svemu sudeći to ne žele, a kad ne žele onda je jasno da nemaju volje raditi na ispunjavanju 14 prioriteta. Upitno je da li uopće žele i članstvo u EU", navodi Komšić.
Komentirajući sinoćnji sastanak u Beogradu između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Dragana Čovića, Komšić kaže da je "negdje pročitao da su navodno razgovarali o evropskoj perspektivi".
"Kakva je ta perspektiva po njihovom shvaćanju dovoljno govori da su upravo isti dan kadrovi HDZ-a i SNSD-a oborili Zakon o javnim nabavkama, tako da je njihova priča evropskoj perspektivi potpuno deplasirana, štaviše da se iza svega kriju neki drugi motivi, koji su ako hoćete ugrožavanje te evropske perspektive BiH", smatra on.
Komšić je najavio da stranka čiji je predsjednik, Demokratska fronta, priprema izmjene zakona o Visokom sudkom i tužilačkom vijeću (VSTV).
"Treba li podsjećati na mnoštvo pravosudnih afera koje nam daju za pravo konstatirati da je VSTV generator korupcije u BiH? Treba li podsjećati na sramne afere Memić, Dragičević, potkivanje, gubljenje dokaza protiv političara?", pita član Predsjedništva.
Jasno je, smatra on, da važeća zakonska rješenja ne osiguravaju, na adekvatan i javnosti prihvatljiv način, odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija u BiH.
Dalje navodi da prema odredbama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, članovi Vijeća, a u velikom broju slučajeva i nosioci pravosudnih funkcija, za svoje radnje poduzete u okviru službene dužnosti koju vrše odgovaraju “sami sebi”, bez ikakvog efikasnog nadzora nad njihovim radom. Takvo stanje stvari dovelo je do odsustva bilo kakve odgovornosti i potpunog gubitka povjerenja u pravosuđe u uvjetima ekstremnog nivoa narušavanja vladavine prava, te prava i sloboda građana, pa čak i do potpuno neprihvatljivog i nedoličnog ponašanja nosilaca pravosudnih funkcija.
"Brojni su slučajevi u praksi kojima se vrijeđaju principi na kojima se zasniva svaki civilizirani pravni poredak, a u nekim slučajevima i osnovi elementarne logike. Takvo stanje je notorno poznato u brojnim vrlo osjetljivim oblastima života. Neke odluke Ustavnog suda i dalje se ne provode. Tako je, između ostalog i samo primjera radi, poznata i vrlo rasprostranjena praksa primjene odredbi zakona koje je Ustavni sud proglasio neustavnim, koje su prestale da važe i koje je zakonodavac izmijenio, gdje postupajući sudovi grubo izlaze izvan granica svoje ustavne i zakonske nadležnosti, pretpostavljajući i nadređujući vlastitu praksu važećim zakonskim odredbama i odlukama Ustavnih sudova, te preuzimajući nadležnosti zakonodavca u situaciji pri kojoj godinu dana poslije prestanka važenja neustavnih odredbi samovoljno insistiraju na njihovoj daljoj primjeni, iako zakonodavac pri izmjeni neustavnih odredbi nije ostavio takvu mogućnost – upravo radi njihove neustavnosti. Riječ je, dakle, o samo jednom primjeru raširene prakse pravosudnih organa u vrlo osjetljivoj oblasti stečajnih postupaka, čime se na neustavan način dovršava tajkunizacija društva i otuđivanje imovine radnika", smatra Komšić.
Tvrdi da navođenje svih ili barem većine oblika prekomotnog, nezakonitog i, u konačnom, neustavnog ponašanja nosilaca pravosudnih funkcija u BiH prevazilazi granice svake tolerancije, a pritom je riječ i o notorno poznatim činjenicama brojnih propusta – neprocesuiranja izvršilaca teških krivičnih djela, teških oblika korupcije, privrednog kriminala, očiglednih primjera koruptivnog ponašanja u oblasti odbrana po službenoj dužnosti – sve do gubitka ili nestanka dokaza u pojedinim slučajevima.
Također su poznati, podsjeća, primjeri pravosudnog progona po političkoj ili drugoj ličnoj osnovi, koji su završeni oslobađajućim presudama, ali su takvi progoni u višegodišnjem trajanju nanijeli nepopravljivu štetu na strani osoba u pitanju i njihovih porodica, ali i po princip vladavine prava. Sve to je posljedica nedostatka institucionalnih mehanizama za demokratski nadzor nad pravosudnom granom vlasti, i odsustva djelotvorne sankcije.
"Mi pripremamo tri zakona: Zakon o Visokom sudskom vijeću, Zakon o Visokom tužilačkom vijeću i Zakon o Uredu disciplinskog tužitelja. Po tom prijedlogu formirala bi se tri potpuno neovisna i samostalna organa Bosne i Hercegovine koja bi obezbjedila i garantovala nezavisnost i samostalnost tužilaštava i tužilaca, sudova i sudija, kao i disciplinskog tužioca koji više ne bi djelovao u sastavu VSTV-a i koji bi imao svojstvo pravnog lica, birao bi ga i razrješavao Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH", kazao je Komšić.
Po ovom prijedlogu, Visoko sudsko vijeće činilo bi sedam članova, od kojih je šest sudija koji su izabrani samo od strane sudija i jedan član kojeg bi birao Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Isti princip bi se primijenio i na sastav Visokog tužilačkog vijeća, kojeg bi činilo šest tužilaca, izabranih od strane Tužilaštva i jednog člana izabranog od strane Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
"Nema apsolutno nikakve potrebe i potpuno je u suprotnosti sa svrhom i funkcioniranjem jednog ovakvog tijela da u njegovom sastavu budu predstavnici stranaka u postupku poput advokata i slično", obrazložio je.
"Kako bi spriječili nesankcioniranje samih članova Vijeća za evidentne propuste u radu ili za evidentno učinjena djela koja osobu čine nedostojnom za vršenje funkcije člana Vijeća, poput afere "potkivanje" i slično predvidjeli smo i mogućnost da u izuzetim slučajevima, dakle samo izuzetno, odluku o razrješenju s dužnosti člana, predsjednika ili potpredsjednika Vijeća iz tačno preciziranih, može donijeti Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na prijedlog najmanje jedne trećine zastupnika ovog Doma", zaključio je Komšić u razgovoru za Fenu.
