Svjedoci smo sve gore i kritičnije sigurnosne situacije u Kantonu Sarajevo. Pucnjave, ubistva, stravične saobraćajne nesreće, navijački neredi,… sve to nije dovoljno da nadležni počnu raditi svoj posao, da zaštite živote svojih građana, odnosno da im obezbijede sigurnost.
Umjesto toga, njima je izgleda samo stalo da 'skinu teret sa svojih ramena' prebacujući odgovornost jednih na druge.
Komesar Uprave policije MUP-a KS komentarišući za Raport sigurnosnu situaciju rekao je, između ostalog, da su potrebne oštrije sankcije, odnosno da treba pooštriti kazne. Kazao je i da policija radi svoj posao, ali da oni nisu nadležni i odgovorni za sve propuste.
Istakao je da postoji problem izvršenja sankcija zbog nepostojanja zatvorskih kapaciteta.
"Policija nije nadležna što ljudi presuđeni čekaju na izdržavanje kazni, mi ne sprovodimo presude, postoji određeni broj lica koja slobodno hodaju iako su presuđeni", rekao nam je komesar Uprave policije MUP-a KS Fatmir Hajdarević.
Tim povodom kontaktirali smo one koji jesu nadležni, odnosno Općinski sud u Sarajevu i provjerili koliko je osuđenika koji s presudama u džepu čekaju na izvršenje kazne zbog nepostojanja zatvorskih kapaciteta.
Iz ove pravosudne ustanove su nam odgovorili da u periodu 2023. i 2024. godine "nije bilo osuđenih lica čiji se postupak izvršenja krivične sankcije vodio ili vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu, a da isti nisu upućeni na izdržavanje kazne zatvora zbog nedostatka smještajnih kapaciteta u KPZ-ovima".
Dodali su da su osuđena lica upućivana u različite KPZ-ove na području Federacije Bosne i Hercegovine, shodno uputama Federalnog ministarstva pravde.
Postavlja se pitanje, ko ovdje obmanjuje javnost, odnosno ko prebacuje odgovornost i zbog čega?
S druge strane, iz Općinskog suda naglašavaju da postoje i drugi zakonski razlozi zbog kojih određene osuđene osobe još uvijek nisu stupile na izdržavanje kazne zatvora. Ti razlozi su navedeni u članu 27. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji BiH.
Prema ovom zakonu, osuđenoj osobi koja se nalazi na slobodi može se, na njenu molbu, ili s njenim pristankom na molbu članova uže porodice ili na prijedlog nadležnog organa socijalnog staranja, odložiti izvršenje kazne zatvora u sljedećim slučajevima:
- 1) ako je oboljela od teže akutne bolesti;
- 2) ako se desio smrtni slučaj ili teška bolest u užoj porodici osuđene osobe;
- 3) ako je odlaganje potrebno radi izvršenja ili dovršenja izuzetno neodložnih poljskih ili sezonskih radova ili radova izazvanih elementarnim nepogodama ili drugim udesom, a porodica osuđene osobe nema drugih članova porodice sposobnih za rad, niti se zbog slabog imovnog stanja ili iz drugih opravdanih razloga može angažovati druga osoba za obavljanje ovih poslova;
- 4) ako je osuđena osoba obavezna da izvrši određeni posao koji je već počeo, a usljed neizvršenja posla nastala bi neotklonjiva ili znatnija šteta;
- 5) ako je odlaganje osuđenoj osobi potrebno zbog završetka školovanja ili polaganja ispita za koji se pripremala;
- 6) ako su zajedno sa osuđenom osobom osuđeni njen bračni drug ili drugi članovi zajedničkog domaćinstva ili ako se oni već nalaze na izdržavanju kazne zatvora, a istovremenim izdržavanjem kazne svih tih osoba bilo bi ugroženo izdržavanje maloljetnih, bolesnih ili starih članova domaćinstva;
- 7) ako je osuđena žena koja doji dijete mlađe od godinu dana ili koja je trudna;
- 8) ako je osuđena osoba hranilac porodice, a stupanjem na izdržavanje kazne zatvora bilo bi ugroženo izdržavanje porodičnog domaćinstva.
Prema Zakonu, izvršenje kazne za tačku 1) se može odložiti najduže godinu dana; u slučajevima iz tački 2., 3., i 4. najduže tri mjeseca, u slučajevima iz tački 5., 6. i 8. najduže šest mjeseci, a u slučajevima iz tačke 7. do navršene jedne godine života djeteta.
