U svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu održana je komemoracija povodom smrti istaknutog bosanskohercegovačkog pravnika i naučnika Fikreta Karčića, koji je preminuo 16. marta u 66. godini.
Dekan Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu Zuhdija Hasanović istakao je da je prof. dr. Fikret Karčić bio cjelovita ličnost i da je sve urađeno tokom života, uradio na najbolji način.
“Kao naučnik je svojim objavljenim knjigama i radovima pomjerao granice. Kada se radi o nastupima na međunarodnim konferencijama, na najljepši način je govorio o našim iskustvima i našem razumijevanju islama na bosanskohercegovačkim prostorima. Kada se govori o profesoru Karčiću kao javnoj ličnosti, bio je izuzetno angažiran, a to najbolje znamo mi unutar Islamske zajednice. Svi značajniji projekti, ako smo željeli da uspiju, onda su se oni povjeravali profesoru Karčiću“, kazao je Hasanović.
Podsjetivši da je Karčić dao veliki doprinos u vođenju službenog glasila Islamske zajednice "Glasnik", kao i u reorganizaciji Rijaseta, vođenju Sabora Islamske zajednice, Hasanović je rekao da je profesor Karčić svojim radom i djelom mnogo zadužio i Islamsku zajednicu i cijelu akademsku zajednicu.
Dugogodišnja saradnica profesora Karčića na Pravnom Fakultetu Univerziteta u Sarajevu Ehlimana Memišević je istakla da je tokom proteklih 17 godina kontinuirano pratila njegov rad i njegov doprinos afirmaciji intelektualnog naslijeđa Bosne i Hercegovine u inostranstvu i bosanskog razumijevanja islama u svijetu, kao i njegovu društvenu angažiranost u objašnjavanju i razjašnjavanju sadašnjosti i prošlosti u Bosni i Hercegovini.
“On je, prije svega, obrazovan kao pravnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a kasnije je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu magistrirao i doktorirao, i tokom cjelokupnog njegovog rada će se svjedočiti integrativni pristup. On je uvijek govorio o svjetovnoj pravnoj misli i islamskoj pravnoj misli, o svjetovnim pravnim kulturama i religijskim pravnim kulturama i kontinuirano je radio na afirmaciji i jednog i drugog“, kazala je Memišević.
Naglasivši da su djela profesora Karčića prevođena na brojne svjetske jezike, uključujući arapski, turski, njemački i engleski, Memišević je kazala da će upravo ta važna djela svjedočiti o doprinosu kojeg je dao.
“Nadam se da će njegova djela, kao i pouka o dostojanstvu, istrajnosti, otporu i borbi za ispravno, koje vječno traje, nadahnuti mnoge generacije studenata, kolega i opće publike koja će čitati njegova djela“, zaključila je Memišević.
Članovima porodice, kolegama, studentima, prijateljima i štovaocima Karčićevog djela obratili su se Zinka Grbo, dekanesa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Zdravko Lučić, šef Katedre za pravnu historiju i komparativno pravo.
Grbo i Lučić su govorili o vrhunskim osobinama profesora Karčića kao čovjeka i kolege te o važnosti njegovog djela i bogate intelektualne baštine koju je ostavio u naslijeđe.
Karčić je rođen u Višegradu 1955. godine. Srednjoškolsko obrazovanje je stekao u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Godine 1978. završio je Pravni fakultet u Sarajevu. Titule magistra i doktora nauka stekao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1985. i 1989. godine.
Bio je profesor komparativne pravne historije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Predavao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, Marmara univerzitetu u Istanbulu, Međunarodnom islamskom univerzitetu Malezija, Univerzitetu u Oslu i Boise State University (SAD).
Njegov glavni akademski interes bila je historija islamskog prava i institucija u Bosni i Hercegovini u postosmanskom periodu, reformistički pokreti u islamu, balkanski muslimani i komparativne pravne kulture.
Karčić je u dva mandata bio predsjednik Ustavnog suda Islamske zajednice. Bio je urednik "Glasnika" i dugogodišnji kolumnista IIN "Preporod".
Godine 2018. zajedno s Enesom Karićem bio je dobitnik prestižne Nagrade za životno djelo, koje dodjeljuje Udruženje muslimanskih društvenih naučnika (UK).
Među objavljenim djelima Fikreta Karčića izdvajaju se "Šerijatski sudovi u Jugoslaviji 1918-1941", "Društveno-pravni aspekt islamskog reformizma", "The Bosniaks and the Challanges of Modernity: Late Ottoman and Hapsbury Times", "Studije o šerijatskom pravu i institucijama", "Metodi istraživanja u islamskim naukama", "Muslimani Balkana: istočno pitanje u XX vijeku", "The Other European Muslims: A Bosnian Experience".
