Bjelorusija je ovih dana najavila da uvodi smrtnu kaznu za državne dužnosnike i vojne službenike koje sud proglasi veleizdajicama. Bjelorusija, koja otvoreno podržava Rusiju u agresiji na Ukrajinu, jedina je evropska država koja je u 21. stoljeću zadržala institut smrtne kazne, a tportal donosi više o novom nacrtu zakona koji bi, s obzirom na rat u neposrednoj blizini te zemlje, itekako mogao zaživjeti.
Zastupnici Zastupničkog doma bjeloruske Narodne skupštine podržali su ovih dana nacrt zakona kojim se predviđa smrtna kazna za veleizdaju koju počine državni dužnosnici i vojno osoblje, što je povezano s bjeloruskom umiješanošću u rat u Ukrajini. Zastupnici su podržali nacrt zakona u drugom čitanju, a sada dokument treba potvrditi Vijeće Republike i zatim ga predati bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku na potpis.
Bjeloruski zastupnici predlažu pritvor osumnjičenima za izdaju, sabotažu, špijunažu i zavjeru do deset dana, a rok za podizanje optužnice bio bi do 20 dana. Istovremeno, predlaže se oslobađanje od kaznene odgovornosti onih koji su sudjelovali u pripremanju sabotaža i napada na ustanove međunarodne zaštite ako su doprinijeli sprečavanju tih krivičnih djela.
Kako je napomenula služba za medije Zastupničkog doma, izmjene zakona donose se 'da bi se obuzdali destruktivni elementi i pokazala odlučna borba protiv izdaje'. Osim toga, novi dokument predlaže određivanje novčane kazne za protudržavne zločine u protuvrijednosti od 69.000 eura.
U smrt zbog štete od 16.000 eura
Novi zakon dolazi u trenutku u kojem Bjelorusija istražuje trojicu osumnjičenih za sabotažu, o čemu je izvijestio bjeloruski Istražni odbor. Optuženici se u izvješću Istražnog odbora već nazivaju 'izdajicama domovine', iako suđenje još nije počelo. Valja reći da su bjeloruske vlasti procijenile da su trojica osumnjičenika prouzročila materijalnu štetu na željeznici u iznosu od 55.000 bjeloruskih rubalja, što je nešto više od 16.000 eura.
Belarusian deputies adopted in the second and final reading a bill on the death penalty for officials who have committed treason against the state.
— NEXTA (@nexta_tv) February 21, 2023
In order for the bill to come into force, it must be approved by the Council of the Republic and signed by Lukashenka. pic.twitter.com/wsLAu7Qg5R
Smrtna kazna je zakonska kazna u Bjelorusiji. Dio je pravnog sistema zemlje od stjecanja njene neovisnosti od Sovjetskog Saveza u augustu 1991. Aktualni bjeloruski kazneni zakon predviđa smrtnu kaznu za najteža krivična djela, poput terorizma, genocida, zločina protiv čovječnosti, povrede ratnih zakona i običaja, pokretanja ili vođenja agresivnog rata, ubojstva predstavnika strane države ili međunarodne organizacije, udruživanja radi preuzimanja državne vlasti, sabotaže, ubistva policajca i ubistva počinjenog pod otežavajućim okolnostima. Do 1993. godine smrtna kazna bila je zakonski predviđena i za najteže privredne malverzacije. Onda je zamijenjena dugogodišnjom robijom bez mogućnosti pomilovanja ili kaznom doživotnog zatvora.
Žene izuzete od pogubljenja
Od 1. marta 1994. nad ženama se ne izvršavaju smrtne kazne, a osobe mlađe od 18 godina u vrijeme počinjenja zločina ili starije od 65 godina u vrijeme izricanja presude izuzete su od smrtne kazne od januara 2001. Onima koji su mentalno bolesni smrtna kazna može biti zamijenjena doživotnim liječenjem. Prema članku 84. bjeloruskog ustava, predsjednik može davati pomilovanja osuđenim građanima. Od 2003. do 2005. predsjednik Lukašenko je pomilovao dvojicu osuđenika na smrt i odbio jedan takav zahtjev.
Od bjeloruskog osamostaljenja najveći broj smrtnih kazni, njih 47, izvršen je tokom 1998. Godinu kasnije izvršeno je 46 egzekucija, koliko i 1995. godine. Već 1998. broj izvršenih smrtnih kazni pao je na 13. Posljednjih deset godina, prema dostupnim podacima bjeloruskog ministarstva pravosuđa, izvršeno je 18 smrtnih kazni. Ipak, organizacije za ljudska prava upozoravaju da bi taj broj mogao biti veći jer se prema navodima Parlamentarne skupštine Vijeća Europe smrtne kazne redovno i naširoko provode.
Većina presuda na smrt bila je za ubistvo počinjeno pod otežavajućim okolnostima. Sudski postupci za slučajeve sa smrtnom kaznom moraju uključivati tzv. kolegijalno razmatranje. Ono se sastoji od jednog sudije i dva tzv. narodna procjenitelja. Narodni procjenitelji biraju se iz opće populacije, slično sistemz porote.
Prije pogubljenja svi zatvorenici koji čekaju smrtnu kaznu prebacuju se u pritvorski centar br. 1 u Minsku. Metoda pogubljenja je hitac u potiljak. Krvnik je član 'komisije za izvršenje kazni', koje također bira prostor gdje će se izvršiti pogubljenje. Prema knjizi 'Odred smrti' Olega Alkajeva, nekadašnjeg upravitelja pritvorskog centra u Minsku, na dan pogubljenja osuđenik se prebacuje na tajnu lokaciju. Pravosudni službenici mu poručuju da su mu odbijene sve žalbe.
Dvominutna procedura
Osuđeniku se zatim vezuju oči i odvedi se u obližnju prostoriju te ga dvojica pravosudnih policajaca prisiljavaju da klekne. Potom prilazi krvnik koji puca osuđeniku u potiljak iz pištolja PB-9 opremljenog prigušivačem. Prema Alkajevu, cijela procedura, počevši od objave o odbijenim žalbama do egzekucije, ne traje duže od dvije minute.
The parliament of Belarus accepted the law on the death penalty for treason of officials and military personnel. https://t.co/GFCHQngmih
— Ruslan Trad (@ruslantrad) February 21, 2023
Potom zatvorski ljekar i druge službene osobe ovjeravaju da je smrtna kazna izvršena te se izrađuje smrtovnica. Posmrtni ostaci osuđenih tajno se pokapaju, a porodice se obavještava da je obavljeno smaknuće. Alkajev tvrdi da je samo u periodu od 1996. do 2001. u pritvorskom centru koji je vodio prije bijega u Njemačku izvršeno najmanje 130 pogubljenja.
Prema nedavnim anketama provedenim u Bjelorusiji, samo 4,5 posto ispitanika bilo je protiv smrtne kazne u svim slučajevima. Njih 79,5 posto smatralo je smrtnu kaznu primjerenom kaznom za teške zločine, a oko 10 posto nije dalo svoje mišljenje.
