Evropska centralna banka (ECB) objavila je prošle sedmice da će u julu ugasiti poticaje privredi eurozone i podići ključne kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju, potaknutu poskupljenjem energenata i hrane, ali i drugih dobara i usluga.
Inflacija u eurozoni dosegnula je u maju 8,1 posto, najviši nivo otkad je evropski statistički ured počeo objavljivati podatke 1997. godine, potaknuta poskupljenjem energenata i hrane zbog ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija Rusiji.
Inflatorni pritisci u međuvremenu su pojačani i prošireni, pa sada snažno rastu cijene brojnih dobara i usluga, ističu u ECB-u, podigavši procjenu inflacije u ovoj godini s 5,1 na 6,8 posto.
Borba sa rastućom inflacijom
Američka centralna banka objavila je svoje najveće povećanje kamatnih stopa u posljednih 30 godina, dok se trudi pojačati borbu sa obuzdavanjem rastućih potrošačkih cijena. Još početkom godine kamate su se kretale u rasponu od 0 do 0,25 posto, a sada su u rasponu od 1,5 do 1,75 posto.
Kako bismo provjerili da li će se mogući rast kamatnih stopa odraziti i na građane naše zemlje, kontaktirali smo Centralnu banku BiH (CBBiH).
"Pojedine ključne centralne banke su u borbi sa rastućom inflacijom pribjegle povećanju kamatnih stopa. Tako je FED u martu 2022. godine podigao kamatne stope za 25 baznih poena, nakon čega je početkom maja uslijedilo drugo povećanje kamatnih stopa za 50 baznih poena, te se kamatne stope kreću u rasponu od 0,75-1 posto. Bank of England je 5. maja 2022. godine povećala referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena i ona trenutno iznosi 1 posto, što je najviši nivo u posljednjih 13 godina. Evropska centralna banka (ECB) je zadržala referentne kamatne stope nepromijenjenima, premda se ECB priprema za niz postepenih povećanja kamatnih stopa koja će referentnu kamatnu stopu dovesti u pozitivnu teritoriju", naveli su iz Centralne banke.
Na kretanje kamatnih stopa na kredite, istaknuli su, utječe kretanje kamatnih stopa na tržištu eurozone, jer su varijabilne kamatne stope u BiH vezane za kretanje EURIBOR-a.
"U našim bankama, kamatne stope na kredite pretežno se vežu za EURIBOR, kamatnu stopu na evropskom novčanom tržištu, te će sigurno odluke ECB-a u određenoj mjeri determinisati kretanje kamatnih stopa na domaćem tržištu. U skorijem periodu ne očekuje se snažan rast kamatnih stopa.
Kao što je već rečeno, odluke ECB-a odrazit će se i na građane BiH. Prema podacima CBBiH, kreditna zaduženost građana kod komercijalnih banaka umjereno raste. Smatramo da ne postoji zabrinjavajući trend u pogledu zaduživanja stanovništva", kazali su Raport.
Sugeriraju da bi svaki građanin trebao da procijeni svoju kreditnu sposobnost kod opterećenja svojih budućih prihoda, kreditne uslove koje ugovara, ali i da vodi računa o namjeni pozajmljenih sredstava.
Također, savjetuju da građani koji već imaju kreditna zaduženja, bi trebali djelovati preventivno te provjeriti jesu li njihovi kreditni aranžmani zasnovani na fiksnoj ili varijabilnoj kamatnoj stopi.
Svjetski ekonomski analitičari u velikom broju istraživanja navode kako će povećanje kamatnih stopa naročito pogoditi građane koji imaju hipotekarne stambene kredite. Iz Centralne banku BiH za Raport su kazali koliko raste kreditna zaduženost naših građana, te koje kredite najviše podižu.
Kreditna zaduženost građana BiH
"Kreditna zaduženost stanovništva kod komercijalnih banaka na kraju aprila 2022. godine iznosi 10,59 milijardi KM i veća je za 159,8 miliona KM ili 1,53% u odnosu na kraj 2021. godine kada je iznosila 10,43 milijardi KM. Posmatrano na godišnjem nivou zaduženost stanovništva na kraju aprila 2022. godine bilježi povećanje za 564,5 miliona KM ili 5,6 posto.
Godišnje stope rasta kredita stanovništvu u periodu prije početka pandemije COVID-19 kretale su se između 7-8 posto. Trend kreditnog rasta je prekinut 2020. godine, kada je evidentirana negativna godišnja stopa rasta. Godišnja stopa rasta u decembru 2020. godine iznosila je -0,83 posto, u značajnoj mjeri zbog provođenja Odluke Agencija za bankarstvo FBiH i RS o upravljanju kreditnim rizikom.
Padu godišnjeg rasta zaduženosti stanovništva doprinijela je znatno i nemogućnost dodatnog zaduženja klijenata banaka pogođenih negativnim posljedicama pandemije, te uzdržavanjem dijela stanovništva od novog kreditnog zaduženja. Već u 2021. godini dolazi do oporavka kreditnog rasta, ali je rast značajno usporen u poređenju sa predpandemijskim razdobljem. Kreditna zaduženost umjereno raste, tako da je godišnji rast u aprilu iznosio 5,6 posto. Na početku godine je došlo do kratkotrajnog smanjenja kredita, ali su nakon toga opet počeli da rastu, dok je u cijeloj 2021. godine zabilježen porast za razliku od recesijske 2020. godine u kojoj nije bilo značajnijeg rasta kredita", pojasnili su nam iz CBBiH.
Dodali su kako najveći dio kredita se odnosi na nenamjenske potrošačke kredite.
"Najveći dio kredita se odnosi na nenamjenske potrošačke kredite koji na kraju aprila ove godine iznose 7,72 milijardi KM ili 72,9 posto, zatim kredite za nove stambene jedinice koji iznose 1,46 milijardi KM ili 13,8 posto, te kredite za kupovinu postojećih i popravku postojećih stambenih jedinica koji iznose 939 miliona KM ili 8,9 posto, a preostalih 469,2 miliona KM ili 4,4 posto se odnosi na kredite po kartičnom poslovanju, za preduzetništvo, kao i za kupovinu automobila", istaknuli su.
Invazija Rusije na Ukrajinu donijela i niz strašnih ekonomskih posljedica u skoro svim zemljama u svijetu. Međutim, kako navode iz Centralne banke na finansijski sektor u BiH nije imala veliki utjecaj.
"Ruska Federacija imala je većinsko vlasništvo u dvije banke iz Sber grupacije koje su poslovale u BiH kao zasebna pravna lica. Odmah po isključenju ruskih banaka iz sistema SWIFT-a, upravljanje ovim bankama preuzele su entitetske agencije za bankarstvo, a zatim su nad ovim bankama pokrenule proces restrukturiranja. Proces je uspješno okončan u svega nekoliko dana. Banku u FBiH otkupila je ASA Finance d.d. Sarajevo, a banku u Republici Srpskoj Nova Banka ad Banja Luka. Banke su nastavile sa redovnim poslovanjem i ovi događaji, generalno govoreći, nisu imali značajan uticaj na finansijsku stabilnost u BiH. Ostale banke u BiH gotovo da i nemaju direktne poslovne aktivnosti sa Rusijom. Ukupna potraživanja domaćeg bankarskog sektora prema Rusiji, prema podacima s kraja 2021. godine iznose zanemarivih 2,9 miliona KM.
CBBiH nema potraživanja prema Rusiji s obzirom na to da ne vrši investiranje deviznih rezervi u državne obveznice Rusije, ruske banke ili neke druge finansijske instrumente", zaključili su iz Centralne banke za Raport.
