Kratka rečenica od velike važnosti: "Islam sada takođe pripada Njemačkoj", izjavio je tadašnji njemački predsjednik, Christian Wulff, 3. oktobra 2010. godine u svom govoru povodom 20. godišnjice njemačkog ujedinjenja. Wulff je svojom rečenicom otvorio raspravu koja traje i danas. Na jednoj strani je bilo negodovanja, a na drugoj zahvalnosti, piše DW.
Težak proces: Milioni muslimana žive u Njemačkoj, u drugoj, trećoj i četvrtoj generaciji. Ipak, proces integracije i prepoznavanja dug je i trnovit. „Wulff je 2010. pogodio živac, a u godinama koje su uslijedile "puno toga se dogodilo", kaže Riem Spielhaus, islamska teologinja iz Göttingena. Ali, najkasnije od 2016. godine, procesi i pregovori stagniraju. "U nekim slučajevima mogu se vidjeti i koraci unazad", rekla je Spielhausova na jednoj panel diskusiji u Berlinu.
Ali šta se događalo? Gdje je tačno problem? Sama savezna vlada može regulisati samo nekoliko pitanja širom zemlje, na primjer pitanje muslimanske dušebrižničke skrbi u vojsci. Za druge teme, objašnjava Spielhausova, savezne države ponekad koriste različite pravne kanale za uspostavljanje ponude muslimanima. Na primjer, kada je riječ o sahranjivanju prema islamskim običajima, mogućnosti uzimanja slobodnog dana za vrijeme muslimanskih praznika, dušebrižničke skrbi za muslimane u bolnicama ili zatvorima, islamskoj teologiji na univerzitetima. Najjasnije razlike između saveznih država mogu se naći po pitanju vjeronauke .
Spielhausova kaže da se pravna perspektiva promijenila tokom posljednjih godina. Kada se sudovi u Njemačkoj temeljno bave vjerskim pitanjima, sve se manje govori o "državnom crkvenom zakonu", a umjesto toga sve više o "vjerskom ustavnom zakonu".
Ko treba biti partner?
Dio suštine islama je taj što - za razliku od crkava - nije strukturiran na hijerarhijski način i nema zvaničnih najviših predstavnika. U slučaju nekih velikih saveza, političari se plaše da budu preblizu jer se boje uticaja iz inostranstva - poput krovne organizacije Ditib koju finansira Turska. Spielhausova takođe sumnja da su neke krovne organizacije zaista reprezentativne. Ova fragmentacija ili, pozitivno rečeno: različitost muslimanskog života može se povremeno osjetiti i na javnim događajima kao što je Njemačka konferencija o islamu: kada su različiti vjerski pravci kritični jedni prema drugima.
To je oblikovalo klimavi dalji razvoj u posljednjih nekoliko godina. Čim visoka politika ima veze sa udruženjima, čini se da je teren blokiran. To se dogodilo u julu kada je Ministarstvo vanjskih poslova željelo dovesti pravnicu Nurhan Soykan u savjetnički tim svog odjela "Religija i vanjska politika". Nakon masovnih kritika na račun Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj, čiji je generalni sekretar Soykan, ministarstvo je odustalo od svoje namjere.
Uspješan posao u bazi
Tamo gdje je posljednjih godina došlo do pozitivnih pomaka uprkos takvim preprekama, to je zbog pragmatičnijeg političkog pristupa: pokušava se isključiti pitanje službenih udruženja i radije se oslanja na uključivanje muslimana u konkretne programe.
Serap Güler, političarka CDU-a i državna sekretarka za integracije u najvećoj njemačkoj saveznoj zemlji Sjeverna Rajna-Vestfalija, kao primjer navodi "Koordinacijski ured za muslimansko angažiranje" države Sjeverna Rajna-Vestfalija koji je uspostavljen sredinom 2019. godine. Ova ustanova sada radi sa oko 200 udruženja. Gülerova govori o "živopisnom i raznolikom pejzažu", navodeći kao primjer muslimansko karnevalsko udruženje i izviđačku grupu, ali prije svega inkluzijske grupe. Političari žele "osnažiti" ove snage.
Izvan udruženja
Dennis Sadiq Kirschbaum ide još dalje. Ovaj mladi musliman je predsjednik udruženja JUMA osnovanog 2019. Skraćenica znači "mlad, musliman, aktivan". Kirschbaum kaže da su članovi mladi muslimani iz različitih tradicija, koji su se osjećali Nijemcima i koji bi željeli veće učešće u javnosti. Među njegovom generacijom postojeća islamska udruženja gube na značaju, a u nekim su se slučajevima mlađi ljudi potpuno odvojili od krovnih organizacija. Prema Kirschbaumu, 16 muslimanskih udruženja mladih žele uskoro udružiti snage kako bi stvorili savez muslimanske mladeži da bi "imali jedan glas".
Čini se da se raspoloženje promijenilo. Spielhaus kaže da je jedan od izazova "nije samo religiozno skeptična i sve više islamofobična klima u Njemačkoj". Islamske organizacije, u poređenju sa velikim crkvama, imaju "male finansijske i personalne resurse i nadležnosti".
Krvavi teroristički napad u Hanau, u kojem je rasista u februaru ubio devet osoba migrantskog porijekla, zgrozio je zemlju i uznemirio mnoge koji ovdje žive decenijama. Ove sedmice njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer osnovao je nezavisnu ekspertsku grupu zaduženu za suzbijanje širenja neprijateljskog raspoloženja prema muslimanima (UEM). Dvanaest eksperata trebalo bi ojačati njemačku politiku po pitanju ove tematike.