Često sami i bez konsultacija sa ljekarima odlazimo da uradimo laboratorijske analize.
Da li su razlike u vrijednostima u pojedinim laboratorijama posljedica različitih reagenasa i koliko mogu da utiču na zdravlje pacijenta?
Većina bolnica, kada pacijent dođe kod njih sa rezultatima, ponovo radi analize i priznaje samo svoje rezultate.
Dijagnostički pristup
Zbog čega je tako, za RTS je objasnio profesor doktor Andrija Bogdanović, internista hematologije za visokodijagnostikovanu hematološku dijagnostiku KCS, i istakao da je razloga za ponovno vađenje krvi mnogo.
„Prva i osnovna stvar je da ljudi imaju svoju inerciju, vremenom i godinama imamo dijagnostički pristup kada vidimo određene brojeve. Ima vrijednosti u laboratorijskim rezultatima koje su validne samo dan ili dva, i ako je neko ozbiljno bolestan, njegove vrijednosti mogu da se promijene iz dana u dan“, ističe profesor.
Napominje da kod hematoloških bolesnika krvna slika važi jedan dan za ozbiljne bolesnike koji su na hemoterapiji i leže u bolnici. Tada se vadi krv na jedan ili na dva dana.
Za bolesnike koji dolaze od kuće, krvna slika može da bude stara i desetak dana.
Ističe da je dovoljno jednom godišnje provjeriti krvnu sliku, ako se osoba osjeća dobro. U nekom normalnom skriningu za osobe do 40-50 godina, dovoljna je jedna provjera biohemije i krvne slike godišnje.
Ako neko ima tegobe, ili probleme zbog kojih se ne osjeća dobro, treba da ponovi laboratorijske analize.
„Jako je bitno da posmatrate tri osnovne vrijednosti: hemoglobin, koji predstavlja parametar anemije, leukocite, koji su parametar zapaljenja, i parametre trombocita.
To je ono s čim mi počinjemo i jako je bitno da je leukocitarna formula aproksimativno normalna. To je onda relativno normalna krvna slika i tu nema mnogo dodavanja.
Odstupanja veća od pet do deset odsto vrijednosti nisu nešto što je slučajno. Postoji mnogo razloga zašto normalni parametri mogu da variraju.
Normalni parametri
Normalni parametri nisu strogo definisani. Broj leukocita u toku dana može da varira kod iste osobe u roku od 20 minuta. Pošto rezultati mogu da variraju, jako je bitno da se krv vadi posle sjedenja, jer se cirkulacija smiri“, objasnio je profesor.
Da li hrana utječe na rezultate vađenja krvi?
„Na krvnu sliku ne utječe jelo, ono utiče na biohemijske parametre. U rezultatima će se pokazati vrijednosti onoga što ste kasno večerali. Šećer se radi isključivo na prazan stomak.
Rezultati krvi mogu se podijeliti na tri dijela: na standardne analize, to je ono što svi najčešće uzimamo, na specifične analize i markere parametre koji se koriste u izuzetnim situacijama.
Ako pacijent ima standardne rezultate, to pokazuje da mu normalno rade jetra, bubrezi, ima normalan nivo i regulaciju šećera i normalnu regulaciju elektrolita”, rekao je Bogdanović.
