Vladimir Putin stavio je ruske snage strateškog nuklearnog oružja u stanje visoke pripravnosti tokom prvog vikenda invazije na Ukrajinu, što je izazvalo strah diljem svijeta - šta bi se sljedeće moglo dogoditi?
Ruski predsjednik okrivio je "neprijateljske akcije u privrednoj sferi", upućivanje na kaznene ekonomske sankcije koje su njegovoj zemlji nametnuli zapadni saveznici te ustvrdio da su vodeći članovi NATO-a davali "agresivne izjave", prisiljavajući ga na teške poteze.
Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov okrivio je za povećanje napetosti britansku ministricu vanjskih poslova Liz Truss, a ona je pak uzvratila zanijekavši da sve ono što je rekla u nizu nedjeljnih jutarnjih intervjua "jamči takvu eskalaciju sukoba”.
Tri sedmice kasnije, krvava ruska invazija i dalje traje. Ali, stvari idu mnogo sporije nego što je Putin očekivao, zahvaljujući otpornosti i hrabrosti Ukrajinaca, koji se hrabro bore dok su njihovi gradovi, od Kijeva do Harkova i Mariupolja, nemilosrdno i neselektivno granatirani.
Japanski premijer u subotu je kazao kako raste vjerovatnost za upotrebu ruskog nuklearnog naoružanja, a u nastavku prenosimo pisanje britanskih medija o proceduri i mogućnostima tog najgoreg scenarija.
Je li Putin spreman na najgore?
Sam ruski diktator sada je sve ratoborniji i izoliraniji lik, naizgled spreman pribjeći brojnim brutalnim taktikama kako bi osigurao pobjedu za kojom žudi. Ali što bi se sada moglo dogoditi po naredbi Putina?
Tokom sastanka u nedjelju 27. februara, na snimku ruske televizije prikazan je Putin kako se sastaje sa svojim ministrom odbrane i načelnikom Glavnog štaba i daje im upute da nuklearno oružje stave na "poseban režim borbene pripremljenosti”.
Objašnjavajući šta to tačno znači, Patricia Lewis, direktorica međunarodnog sigurnosnog programa u think-tanku Chatham House, rekla je novinskoj agenciji PA:
“Ono što mislimo da se dogodilo jest upravo to da Rusija u mirnodopskim vremenima ima uspostavljene kontrole kako bi mogla lansirati nuklearno oružje. Da bi mogao lansirati nuklearno oružje, predsjednik Putin mora promijeniti status iz mirnodopskog u borbeni, pa otuda fraza da je 'stavio svoje snage na poseban način borbene dužnosti'. Mislim da bismo to vjerojatno nazvali borbenom spremnošću, ali to je malo otežano zbog različitih jezika i različitih značenja.”
"Čini se da je Putin napravio pravnu platformu koju može pokrenuti ako želi", dodala je Lewis.
Zamjenik glavnog direktora RUSI-ja (Royal United Services Institute), profesor Malcolm Chalmers, rekao je da takva formulacija prije nije korištena pa nije "potpuno jasno" šta Kremlj pod njom misli.
"Nisam vidio nikakve izvještaje o promjenama u stavovima ruskih nuklearnih snaga", rekao je za PA. “Očito nemam pristup povjerljivim obavještajnim podacima, ali nisam vidio izvješća kao takva. Dakle, nije jasno kako se to mijenja. To može biti nešto u vezi s određenim mehanizmima autorizacije između predsjednika i nuklearnih snaga ili može biti ništa. Ono što je jasno je da je ovo osmišljeno da bude nešto što moramo mi moramo čuti. Osmišljen je kao podsjetnik na činjenicu da je Rusija nuklearna sila.”
Koliko je vjerovatan nuklearni napad
Britanski ministar odbrane Ben Wallace pokušao je umiriti strahove od nuklearnog rata, rekavši da se u ovoj poruci radi o “retoričkom bitci”, iako razumije odakle ogromna zabrinutost svijeta. Tokom intervjua za Sky News kazao je da ipak "neće spekulirati" o tome što bi Putin mogao učiniti u budućnosti.
Kasnije je rekao BBCBreakfastu: “Ne vidimo niti prepoznajemo u toj frazi nešto što bi predstavljalo promjenu onoga što Rusija trenutno ima kao nuklearni stav. Ovdje se uglavnom radi o tome da je Putin to stavio na stol samo kako bi podsjetio ljude, podsjetio svijet, da Rusija ima sposobnost nuklearnog odvraćanja. “Shvaćamo to vrlo, vrlo ozbiljno. Nećemo učiniti ništa što bi potaklo eskalaciju ili pogrešnu procjenu. Ali u ovom trenutku ovo je bitka retorike koju vodi predsjednik Putin i samo se moramo pobrinuti da tom bitkom ispravno upravljamo”, zaključio je Wallace.
Tom Tugendhat, predsjednik Odbora za vanjske poslove, u međuvremenu je izjavio da Rusija na bojno nuklearno oružje jednostavno gleda kao na “tek veći prasak” i da bi doista mogla izdati vojnu naredbu za korištenje takvog oružja. Neki su stručnjaci izjavili i da je nejasno hoće li Putin nastaviti s prijetnjama nuklearnim napadom, dok su drugi odbacili tu mogućnost, navodeći da bi međusobno uništenje jednostavno bilo preveliko.“Sada je Putin prebačen u situaciju borbe, i može [pokrenuti nuklearni napad]. Ali hoće li? ne znamo. Ovo je problem”, kazala je Lewis.
“Naravno, želi nas uplašiti. I mislim da je Rusija odavno shvatila da se Zapad mnogo više boji ruskog nuklearnog oružja nego što se Rusija boji zapadnog nuklearnog oružja, i mislim da je to istina. Postoji mogućnost osvete na konvencionalnu silu nuklearnim oružjem prema zapadnim doktrinama, ali se općenito vjeruje da bi to bilo posljednje sredstvo”, dodala je Lewis.
'Nepredvidljivost postoji, ne želim je umanjivati'
“Mislim da je tokom posljednjeg desetljeća postojao osjećaj da su Putin, zajedno sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong-unom i bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, ljudi koji bi mogli lansirati nuklearno oružje. Dakle, uvijek je postojala ta nepredvidljivost… Ne želim je precijenjivati, ali ne želim je niti umanjivati”, zaključila je Lewis.
Profesor Chalmers je u međuvremenu rekao da misli da je to “malo vjerovatno”, dodajući: “Budući da bi svaka upotreba nuklearnog oružja otvorila takvu Pandorinu kutiju, a mogućnost eskalacije na korištenje više nuklearnog oružja nakon što ga jedna država upotrijebi, pritisak na druge države nuklearnog oružja da ga koriste kao odgovor bio bi vrlo značajan… Rusi to razumiju, a isto tako i zapad. Dakle, to je paradoks.”
Šta bi se moglo dogoditi u nuklearnom napadu?
Ako bi Rusija pokrenula napad na neku NATO zemlju, stručnjaci kažu da bi si na vrat navukla odmazdu drugih zemalja NATO-a, što bi dovelo do sukoba goreg od Drugog svjetskog rata.
Broj žrtava ovisio bi o tome koje je područje napadnuto. Nuklearno oružje može ubiti stotine hiljada ljudi, ovisno o tome koliko je naseljeno područje koje je ciljano. Oni preživjeli bi stradali zbog trovanja radijacijom.
Kakvo nuklearno oružje ima Rusija?
Bulletin of Atomic Scientists, koji je objavio izvještaj o svjetskim nuklearnim arsenalima kojeg su sastavili vodeći stručnjaci iz Federacije američkih znanstvenika od 1987., ažurirao je svoje podatke o ruskom nuklearnom arsenalu prošle sedmice.
Rečeno je da se zaliha sastoji od otprilike 4.477 bojevih glava, od čega je oko 1.588 strateških bojevih glava koje se mogu rasporediti na balističke rakete i u baze teških bombardera. Pritom Rusija ima približno 977 dodatnih strateških bojevih glava, zajedno s 1.912 nestrateških bojevih glava koje drži u pričuvi.
Što je s ostatkom svijeta
Prema Federaciji američkih naučnika, najnovije brojke govore da Velika Britanija ima zalihe od približno 225 nuklearnih bojevih glava, dok SAD ima 5.428, Francuska ima 290, Pakistan ima 165, Kina ima 350, Indija ima 160, a Sjeverni Izrael ima 90, dok Koreja ima 20.
