Hronični bol stanje je koje može pogoditi gotovo svakog pojedinca, a uzroka može biti mnogo. Osim fizičkih, bol ostavlja i psihičke posljedice, a sve to značajno utječe na život pojedinca. Hronični bol u ramenima samo je jedan u nizu stanja koji se može pojaviti, a načini liječenja trebaju se prilagoditi pojedinačnim potrebama.
Postoje akutni i hronični bol. Akutni bol je kratkotrajan, traje od nekoliko sekundi do nekoliko sedmica i može se smatrati znakom upozorenja na moguće zdravstveno stanje. Međutim, hronični bol je dugotrajan i traje više od tri mjeseca i može uvelike utjecati na svakodnevne životne aktivnosti i mentalno zdravlje osobe. Oba stanja mogu biti izuzetno onesposobljavajuća i stoga je njihovo razumijevanje od iznimne važnosti.
Šta je hronični bol?
Hronični bol se definira kao bol koji traje više od tri mjeseca nakon očekivanog vremena zacjeljivanja. Osjeća se iz dana u dan i može utjecati na fizičke, mentalne i emocionalne aspekte života osobe. To je iscrpljujuće stanje karakterizirano dugim trajanjem i može uvelike smanjiti kvalitet života. Slučajevi hroničnog bola uvelike se razlikuju jer mogu biti uzrokovani mnoštvom medicinskih stanja kao što su artritis, fibromialgija, rak i problemi povezani s mišićima ili živcima.
Šta uzrokuje hronični bol?
Tačan mehanizam djelovanja hroničnog bola može biti donekle složen. Općenito je uzrokovan ili temeljnim zdravstvenim stanjem ili je rezultat ozljede koja je uzrokovala oštećenje živaca ili mišića. U nekim slučajevima, smatra se da je uzrokovan neravnotežom između hemikalija u mozgu i živcima, što dovodi do pretjerane stimulacije signala boli. Osim toga, kronični bol može imati psihološke, socijalne i emocionalne komponente povezane s njim. Za liječenje hroničnog bola, preporučuje se multidisciplinarni pristup koji uključuje bavljenje svim različitim komponentama kroničnog bola. Neki od faktora koji uzrokuju bol uključuju:
- dob
- povrede
- medicinska stanja
- prehranu
- nivo tjelesne aktivnosti
- spavanje
- infekcije
- psihičke i fizičke traume
- određene vrste toksina
- nivo stresa.
Osim ovih faktora i genetika može može igrati ulogu u riziku od razvoja hroničnog bola. Genetskim testiranjem istraživači su identificirali neke genetske varijacije koje mogu povećati rizik od razvoja hroničnog bola. Studije su otkrile da određene genske mutacije povezane s hroničnim bolom postoje. Ipak, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdila točna uloga koju genetika igra u razvoju hroničnog bola.
Koji su simptomi uzrokovani hroničnim bolom?
Iako se uzrok hroničnog bola može razlikovati od osobe do osobe, njegovi se simptomi mogu osjetiti na mnogo različitih načina. Ovi simptomi uključuju:
- fizičku bol
- umor
- poteškoće sa spavanjem
- razdražljivost
- uporan i neodoljiv osjećaj beznađa
- depresiju
- gubitak apetita
- osjećaj tuge
- promjene raspoloženja
- poteškoće s koncentracijom.
- nezdrava hrana prejedanje
Vrste hroničnog bola
Hronični bol u vratu - Može se pojaviti kod bilo koga, ali najčešće pogađa one koji rade fizički zahtjevne poslove, kao što su građevina i strojarstvo. Bol u vratu može bit povezan s povredom ili bolešću kao što je artritis ili degeneracija diska. To također može biti uzrokovano temeljnim životnim navikama kao što su loše držanje ili nepravilan rad ili položaji spavanja te može biti posljedica stresa ili naprezanja mišića. U nekim slučajevima, uzrok boli u vratu možda nije lako identificirati.
Hronični bol u ramenima - Rame sadrži tri zgloba i više od 20 mišića i tetiva, kada se bilo koji od njih povrijedi, upaljeno ili na neki drugi način ugroženo, može uzrokovati hronični bol koju nije uvijek lako liječiti. Hronični bol u ramenu može se manifestirati na mnogo različitih načina i može se pripisati mnogim uzrocima koji mogu dovesti do bolova u ramenu. Neki uobičajeni bolovi u ramenu uključuju rotatorni kufitis, sindrom sraza ramena, burzitis ramena i tendinitis ramena. Rotatorni kufitis je najčešći uzrok boli u ramenu i može biti uzrokovan upalom mišića i tetiva rotatorne manšete. Sindrom sudara u ramenu.
Sindrom sraza ramena nastaje kada se tetive ukliješte između kostiju nadlaktice i lopatice. Burzitis ramena nastaje zbog upale burze (jastučić ispunjen tekućinom koji okružuje zglob ramena. Tendinitis ramena uzrokovan je upalom, oticanjem i kidanjem tetiva koje okružuju rame.
Kronični bol u leđima - Iako je čest uzrok hroničnog bola u leđima traumatska povreda kao što je incident povezan sa sportom ili prometna nesreća, postoje i drugi uzroci. Često je rezultat dugotrajnog lošeg držanja ili mišićne neravnoteže, ali i umora, tjeskobe, depresije i stresa.
Hronični bol u koljenima - Intenzitet i trajanje bola ovise o temeljnom uzroku, uključujući osteoartritis, povrede tetiva i ligamenata, povrede hrskavice, upale i sindrom trenja iliotibijalnog traktusa. Osteoartritis je najčešći oblik hroničnog bola u koljenu i uzrokovan je postupnim trošenjem hrskavice i zglobnih struktura što dovodi do ukočenosti, boli i smanjene pokretljivosti. Tendinitis je upala tetiva koje povezuju mišiće s kostima. Sindrom trenja iliotibijalnog traktusa ozljeda je od prekomjerne upotrebe uzrokovana trljanjem tetivne trake o vanjsku stranu zgloba koljena.
Kako se dijagnosticira hronični bol?
Dijagnostika hroničnog bola obično započinje temeljitom anamnezom i fizičkim pregledom. Tokom fizičkog pregleda ljekar može potražiti naznake o temeljnim medicinskim stanjima koja bi mogla uzrokovati bol. Uobičajeni fizički znakovi temeljnih zdravstvenih stanja može uključivati modrice, otekline, osipe, osjetljivost i promjenu boje kože. Ljekar također može upotrijebiti laboratorijske pretrage kako bi potražio dokaze o osnovnom zdravstvenom stanju. Rendgen, CT i magnetska rezonancija također se mogu koristiti. Ovi slikovni testovi pomažu liječniku da identificira potencijalne strukturne abnormalnosti koje mogu uzrokovati ili pridonijeti hroničnom bolu.
Psihološke procjene također se često koriste za dijagnosticiranje. Ova vrsta testiranja pomaže ljekaru da razumije psihološke faktore koji mogu utjecati na pacijentovo iskustvo bola. Od pacijenata se također može tražiti da ispuni različite psihološke testove i upitnike za procjenu ozbiljnosti i utjecaja njegove hroničnog bola.
Konačno, važan dio dijagnoze jest pacijentovo vlastiti izvještaj o vlastitom iskustvu bola i o tome kako to utječe na njegov život. Ove informacije koje sam prijavi često se koriste za određivanje najboljeg plana liječenja za upravljanje i ublažavanje njegovog hroničnog bola.
Kako se liječi hronični bol?
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da do 20 % svih odraslih osoba pati od hroničnog bola u nekom obliku. Unatoč svojoj prevalenciji, upravljanje kroničnim bolom i dalje je izazov za zdravstvene djelatnike, ali i pacijente. Budući da kronični bol može značajno varirati u intenzitetu, trajanju i obrascu, najbolji pristup liječenju često je multidisciplinarni pristup.
Prvi korak u liječenju su preventivne mjere. Redovna tjelesna aktivnost i dovoljno sna mogu pomoći u smanjenju rizika od razvoja hroničnog bola. Osim toga, vježbe opuštanja, uključujući jogu, duboko disanje i meditaciju, mogu pomoći osobi da postane svjesnija reakcija svog tijela na stres i bol i to joj može pomoći da se s njima učinkovitije nosi.
Nakon preventivnih mjera, za liječenje hroničnog bola koriste se različiti lijekovi. Lijekovi koji se izdaju bez recepta kao što su ibuprofen, aspirin i acetaminofen mogu biti od pomoći, ali lijekovi protiv bolova koji se izdaju na recept (npr. tramadol, oksikodon i hidrokodon) često se koriste ako je bol jači. Ovi lijekovi mogu biti učinkoviti, ali potencijalno mogu izazvati ovisnost ili bolove u želucu te ih treba koristiti oprezno. U nekim slučajevima, lijekovi poput antidepresiva mogu se kombinirati s lijekovima protiv bolova kako bi se smanjio intenzitet boli.
Psihološke terapije kao što je kognitivno-bihevioralna terapija mogu se koristiti za pomoć pojedincima u suočavanju s emocionalnim stresom koji može pratiti kronični bol. Putem KBT-a pojedinci mogu naučiti strategije koje će im pomoći da se nose s bolom, uključujući restrukturiranje misli, razvoj pozitivnog suočavanje s mislima i tehnike opuštanja.
Druge terapije kao što su fizioterapija, radna terapija i masaža mogu se koristiti za upravljanje hroničnim bolom. Fizioterapija može pomoći u poboljšanju držanja i snage mišića, dok radna terapija pomaže u svakodnevnim životnim aktivnostima. Utvrđeno je da terapija masažom također smanjuje mišićnu napetost i učinkovita je u smanjenju razine stresa. Osim toga, akupunktura i kiropraktika mogu pomoći u smanjenju mišićne napetosti, poboljšati cirkulaciju i ublažiti bol.
Osim tradicionalnih mogućnosti liječenja, alternativne medicinske terapije postaju sve popularnije za upravljanje hroničnim bolom. Te terapije uključuju biljne lijekove, dodatke prehrani, energetske tretmane i hipnoterapiju. Iako nema znanstvenih dokaza koji podupiru učinkovitost ovih alternativnih tretmana, oni se često koriste kao dodatak tradicionalnijim načinima liječenja.
Kako hronični bol utječe na osobu mentalno i fizički?
Fizički učinci hroničnog bola dobro su poznati. Osim umora, on može utjecati na raspon kretanja osobe i može dovesti do ukočenosti ili poteškoća u izvođenju svakodnevnih zadataka. Sam bol također može biti vrlo jak, često s intenzitetom koji je teško opisati. Za one koji se suočavaju s kroničnim bolom, fizički učinci mogu biti iscrpljujući i ozbiljno utjecati na kvalitetu života.
Psihički učinci hroničnog bola mogu biti jednako ozbiljni. Zbog stresa koji uzrokuje bol, može doći do osjećaja beznađa, depresije, tjeskobe i umora. Ljudi se također mogu osjećati kao da su izgubili kontrolu nad svojim životom, a neki se izoliraju i postanu previše ovisni o lijekovima protiv bolova.
Kako poboljšati kvalitet života osobe koja pati od hroničnog bola?
Osim spomenutih lijekova, tjelovježbe i terapije, kvalitet života se može poboljšati i prehranom. Uravnotežena prehrana koja uključuje voće, povrće, cjelovite žitarice i nemasne proteine može tijelu dati energiju i pomoći u smanjenju upale. Neke namirnice poput kurkume, đumbira i ribe također mogu ublažiti bolove. Osim toga, izbjegavanje prerađene hrane, rafiniranog šećera i alkohola može pomoći u smanjenju upale, čime se osjećaj boli u tijelu smanjuje na minimum.
Tehnike odvraćanja pažnje također mogu pomoći. Aktivnosti kao što su čitanje, rješavanje zagonetki, slikanje, slušanje muzike i igranje jednostavnih videoigara neke su od aktivnosti koje odvlače pažnju od osjećaja boli i mentalnog stresa povezanog s njim. Učešće u grupnim aktivnostima kao što su vrtlarstvo, klub knjiga ili volontiranje također može pružiti kratkoročnu distrakciju i dati osobi osjećaj postignuća i svrhe.
Odgovarajuća količina sna još je jedan od načina jer pomaže smanjiti bol i umor. Razvijanje zdravog rituala spavanja i pridržavanje istog može pomoći osobi da zaspi. To uključuje izbjegavanje kofeina, izbjegavanje korištenja tehnologije najmanje 30 minuta prije spavanja, tehnike dubokog disanja i vježbe opuštanja. Potrebno je svaki dan slijediti isti raspored kako bi se tijelo naviklo na rutinu.
