S proljećem su stigle i alergije na pelud. Magistra farmacije Nikolina Skorupan za RTS objasnila je kako zaustaviti uporne alergije i koje sprejeve za nos treba koristiti te kakvo je njihovo djelovanje.
Postoje klasične slane otopine morske vode, zatim izotonične, koje su manje slane i hipertonične, koje su vrlo slane.
"Moraju se koristiti svaki put kada smo izloženi većoj količini alergena. Dakle, ako smo alergični na pelud i izađemo van na neku livadu, treba odmah dobro isprati sluznicu nosa čim se vratimo kući, ali to ispiranje ne znači da sprej trebamo jednom uštrcati u nos, nego ga treba primijeniti više puta, kako bismo dobro oprali sluznicu", pojasnila je magistrica farmacije.
Dodala je da kao što imamo antihistaminike u tabletama, tako imamo i antihistaminike u obliku sprejeva i oni su odličan izbor kada su simptomi u nosu izraženi, počinju vrlo brzo djelovati, u roku od desetak minuta, praktično nemaju nuspojava. Njih bi trebalo koristiti dva puta dnevno.
Koje sprejeve za nos koristiti kod težih alergija?
Skorupan je rekla da postoji i treća grupa sprejeva za nos, odnosno ono za što smo kao djeca mislili da su kapi za nos koje služe za odčepljivanje nosa i mogu se koristiti samo nekoliko dana, ali ne za probleme uzrokovane alergijom na pelud zato što ti simptomi traju sedmicama. Kod težih alergijskih reakcija potrebno je koristiti kortikosteroidne sprejeve za nos, ali samo prema preporuci ljekara.
"Kod problema alergija donjih dišnih putova mogu se koristiti kortikosteroidne pumpice za smanjenje upalne reakcije, ali postoje i bronhodilatatorske pumpice, odnosno sredstva koja samo šire dišne putove. I jedno i drugo mora propisati ljekar", istaknula je stručnjakinja.
"Mi ne izdajemo kortikosteroidne pumpice, kao ni ove bronhodilatatorske bez recepta, ali ako se osoba guši pred nama, a znamo da je alergična, naravno da ćemo joj pomoći. Ako se osoba s alergijskim rinitisom žali na simptome kašlja ili otežano disanje, to je razlog da se posjeti ljekar, kako bi se utvrdilo boluje li ta osoba od astme, zato što 40 posto osoba s alergijskim rinitisom ima i astmu, neki to i ne znaju", pojasnila je magistra farmacije.
"Za svaku drugu osobu koja uđe u našu apoteku može se očekivati da ima astmu. U nekim slučajevima alergijski rinitis može biti popraćen i suženjem dišnih putova, da pacijent nema astmu i tada će liječnik odlučiti dati pumpicu za proširenje dišnih puteva, ali ako utvrdi da je astma prisutna, onda gotovo u sto posto slučajeva ide kortikosteroid s bronhodilatatorima", rekla je Skorupan.
