Do srčanog udara dolazi kada nema dovoljno krvi u srčanom mišiću. Bez pravilnog protoka krvi i kisika, srčani mišić počinje odumirati, uzrokujući srčani udar što može dovesti do trajnog oštećenja srca ako se ne liječi ispravno i na vrijeme. Prema američkom Nacionalnom institutu za srce, pluća i krv, najčešći uzrok srčanog udara je bolest koronarnih arterija, bolest srca koja uzrokuje nakupljanje plaka u arterijama.
Veći rizik od srčanog udara uzrokuju:
- Visoki krvni pritisak
- Visok holesterol
- Dijabetes
- Pušenje i pasivno pušenje
- Pretilost
- Loša prehrana i sjedilački način života
Koji su simptomi srčanog udara i kada potražiti pomoć?
Simptomi srčanog udara mogu se razlikovati od osobe do osobe. Dok su neki simptomi blagi (ili čak nepostojeći), drugi mogu biti ozbiljni. Prema klinici Mayo, neki od najčešćih simptoma srčanog udara su:
- Bol u prsima
- Vrtoglavica
- Mučnina
- Bol u ruci ili ramenu
- Hladan znoj
- Kratkoća daha
- Bol u vratu, čeljusti ili leđima
Ako primijetite bilo kakve simptome srčanog udara, nazovite hitnu pomoć. Čak i ako niste sigurni događa li se srčani udar ili ne, bolje je potražiti pomoć kako bi ljekari mogli liječiti sve druge temeljne uzroke vaših simptoma.
Očekivano trajanje života nakon srčanog udara
Doživjeti srčani udar može značiti opasnost od novih srčanih udara. Naknadni srčani udari najvjerojatnije će se dogoditi unutar 90 dana nakon prvog, što dodatno ugrožava životni vijek pojedinca. "Naknadni srčani udari u ovom osjetljivom razdoblju mogu smanjiti očekivani životni vijek za nevjerojatnih 50 % u sljedećih pet godina. Procijenjeni rizik od drugog srčanog udara je 54 %, ali za pacijente koji se usredotoče na prevenciju i optimiziraju sve faktore rizika, taj rizik pada na 21 %", objašnjava za Well+Good kardiologinja Nikki Bart. Dodaje da za prosječnog pacijenta prevencija može značiti dodatnih 7,5 godina bez srčanog udara.
Životni vijek nakon srčanog udara također ovisi o tome koliko godina je osoba imala kada je doživjela srčani udar.
Evo nekoliko statistika prema kardiologinji Bart:
- Starije odrasle osobe, osobito one od 85 i više godina, obično imaju najkraći očekivani životni vijek nakon srčanog udara,
- Prema Američkoj udruzi za srce, muškarci u prosjeku doživljavaju prvi srčani udar sa 65 godina, a žene sa 72. Stope preživljenja od srčanog udara također ovise o dobi.
- Osobe od 65 i više godina imale su tri puta veću vjerojatnost da će umrijeti od srčanog udara u usporedbi s mlađim ljudima u dobi od 18 do 64 godine, prema studiji objavljenoj 2017. u Annals of Internal Medicine.
- Prema istoj studiji, mogućnost da dođe do smrti unutar 30 dana od srčanog udara bila je 9,4 posto za starije osobe i tri posto za mlađe osobe. Bart objašnjava da to može biti zato što starije osobe već imaju višestruka medicinska stanja koja doprinose sporom oporavku i činjenicom da obično imaju ozbiljnije srčane udare.
Bart dodaje da mlađi ljudi s višestrukim zdravstvenim problemima u vrijeme srčanog udara također imaju kraći životni vijek.
Kako produžiti životni vijek nakon srčanog udara?
Ukoliko ste imali srčani udar i želite produžiti svoj životni vijek, kardiologinje savjetuju nekoliko promjena i načina liječenja, uključujući:
- Redovne preglede kod kardiologa nakon srčanog udara.
- Konzumiranje hrane bogate vlaknima i one s niskim udjelom zasićenih i trans masti, poput voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, mesa peradi ili ribe.
- 150 minuta vježbanja umjerenog intenziteta sedmično, uključujući hodanje, dizanje laganih tegova i plivanje.
- Ograničavanje konzumacije alkohola i duhana. Alkohol povećava rizik od naknadnog srčanog udara jer povećava razinu triglicerida,masnih naslaga koje se mogu nakupiti i stvoriti začepljenje u vašim krvnim žilama. Također povećava upalu i potiče proces nakupljanja lipida u plakovima u stijenkama arterija.
- Uključenje u program rehabilitacije za poremećaje srca. Uzimanje svih propisanih lijekova poput aspirina, lijeka za razrjeđivanje krvi, beta blokatora, statina i lijeka za krvni pritisak.
- Upravljanje faktorima rizika što uključuje liječenje stanja poput visokog holesterola, krvnog pritiska, visoke razine stresa i dijabetesa.