Dijete više nisu važne za mršavljenje i postizanje "savršenog" tijela, već za cjelokupno zdravlje. Sve to započinje u kuhinji, a to znači uživanje u hrani koja je dobra za vaše srce i ostale organe, raspoloženje, imunološki sistem i energiju. Stoga, ako želite promijeniti ili prilagoditi svoje prehrambene navike u novoj godini, fokusirajte se na onu prehranu koja će vam pružiti najviše zadovoljstva. Prema U.S. News and World Reportu, ovo su najbolje i najgore dijete 2023. godine.
Najbolje dijete
Mediteranska dijeta
Ova već poznata dijeta je način prehrane koji se danas smatra zdravstveno opravdanim za zdravlje pojedinca, posebno u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Mediteransku prehranu najjednostavnije je predočiti kroz okuse i mirise Mediterana koji prožimaju ovu kuhinju. Piramida mediteranske prehrane vrlo je slična klasičnoj prehrambenoj piramidi. Žitarice, proizvodi od žitarica (hljeb, tjestenina, griz) i krompir nalaze se u bazi što znači da se jedu u najvećoj količini. Slijedi povrće i voće, potom nemasno meso, riba i morski plodovi, mlijeko i proizvodi od mlijeka, orašasti plodovi i mahunarke, a u samom vrhu piramide nalaze se masnoće i slastice, odnosno hrana koja se jede u najmanjoj količini.
DASH dijeta
Prvobitno namijenjen osobama koje pate od visokog krvnog pritiska, ali kako se pokazala uspješna i u skidanju suvišnih kilograma koji obično prate povišen krvni pritisak, preporučuje se i osobama koje trebaju smršati. Prehrambene preporuke DASH dijete odnose se na smanjen unos masnoća, posebno zasićenih masnih kiselina, kroz izbacivanje masnog mesa i masnih proizvoda iz jelovnika. Kao izvor proteina u prehrani preporučuje se perad, riba, plodovi mora (plodove mora ipak treba ograničiti zbog visoke količine holesterola koji sadrže), nemasni sirevi, jaja (bjelance, budući je žumance bogata holesterolom) i mahunarke, posebno soja i proizvodi od soje.
DASH dijeta, osim što pomaže u reguliranju problema sa pritiskom i masnoćama, omogućava strukturirano i postupno mršavljenje u skladu s preporukama nutricionizma.
MIND dijeta
MIND dijeta kombinacija je mediteranske i DASH prehrane, malo je lakše i za slijediti, jer zahtijeva manje ribe i voća. U istraživanjima je dokazano da i MIND i mediteranska prehrana smanjuju rizik od Alzheimerove bolesti. Kod te dijete naglasak je na 10 zdravih grupa namirnica koje potiču zdravlje mozga: zeleno lisnato povrće, sve ostalo povrće, orašaste plodove, bobičasto voće, grah, cjelovite žitarice, ribu, perad, maslinovo ulje i vino. S druge strane, preporučuje se izbjegavati hranu iz pet nezdravih grupa: crveno meso, puter i margarin, sireve, kolače i slatkiše, prženu ili brzu hranu.
Fleksitarijanska dijeta
Fleksitarijanstvo je kovanica dvije riječi: fleksibilno i vegetarijanstvo. Pojednostavljeno, radi se o osobama koje uglavnom jedu hranu biljnog porijekla, no povremeno i prigodno jedu i meso. Fleksiterijanstvo može poslužiti i kao dijeta za mršavljenje. Kada je riječ o fleksiterijanskoj redukcijskoj dijeti, preporučeni dnevni kalorijski unos kreće se oko 1500 kcal što omogućuje postupno i zdravo mršavljenje uz dugoročno usvajanje takvog načina prehrane. Dijeta je podijeljena u tri glavna obroka i dva međuobroka. Doručak ima 300 kcal, ručak 400 kcal, večera 500 kcal, a tu su još i dva međuobroka po 150 kcal. Po želji, dijeta se može smanjiti na 1200 kcal ako se eliminiraju međuobroci ili povećati na 1800 kcal ako se udvostruči energetska vrijednost doručka. Prosječna dnevna količina proteina koji se uzimaju ovakvim načinom prehrane iznosi 50 g što je nešto niže od uobičajene prehrane.
Najgore dijete
Keto dijeta
Bazira se na konzumaciji masti i proteina te vrlo niskom unosu ugljikohidrata, čime se tijelo dovodi u stanje da za energiju koristi vlastite resurse. Ugljikohidrati su pogonsko gorivo organizma pa kad se izbace iz prehrane osoba se može osjećati bezvoljno, nervozno i bez snage. Također ova dijeta može uzrokovati konstipaciju jer se ne unosi dovoljno vlakana, a dugoročno može uzrokovati i nedostatak nekih važnih vitamina i minerala u tijelu. Osim toga može brzo dosaditi, budući da je hrana koja se smije konzumirati dosta jednolična. Nakon prestanka dijete postoji velika mogućnost da se svi izgubljeni kilogrami vrate.
Atkinsova dijeta
Mesna dijeta, poznatija pod imenom Atkinsova dijeta je dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata, koja je postala planetarno popularna jer obećava brz gubitak kilograma. Mesnu dijetu je prvi proslavio doktor Robert C. Atkins, koji je o njoj 1972. napisao knjigu koja je postala hit.
Zagovornici mesne dijete tvrde da je moguće gubiti kilograme i konzumirati proteine i masti u željenim količinama, sve dok izbjegavate hranu bogatu ugljikohidratima. U posljednjih nekoliko godina, više od 20 studija pokazalo je da su dijete s niskim udjelom ugljikohidrata bez potrebe za brojanjem kalorija učinkovite za mršavljenje. Mesna dijete nije za svakoga i prije dijete trebalo bi se konsultovati s doktorom, a osobama s bubrežnim bolestima i trudnicama ova dijeta je strogo zabranjena.
Brz gubitak kilograma je glavna prednost. Prehrana je bogata proteinima i zasićenim masnoćama što je posebno kao preporuka za fazu održavanja tjelesne mase izuzetno nezdravo. Također mesna dijeta je siromašna složenim ugljikohidratima koji daju energiju, prehrambenim vlaknima, vitaminima, mineralima i fitokemikalijama. Moguća je pojava zatvora (opstipacije) i bolesti crijeva zbog nedostatka vlakana, a zbog visokog unosa proteina dolazi do povećanja amonijaka u tijelu, opterećuje se jetra, bubrezi te dolazi do povećanja rizika od osteoporoze. Prehrana bogata bjelančevinama i zasićenim masnoćama i holesterolom utječe na razinu lipida u krvi i na ubrzan razvoj ateroskleroze te nastanak srčanog udara.
