Voda je glavni sastojak špinata. Količina lipida i ugljenih hidrata u špinatu je mala, ali je zato špinat jedno od povrća sa najvećim sadržajem proteina. Mnoge minerale možemo pronaći u špinatu: kalcijum, željezo, kalijum, magnezijum, mangan i fosfor. Od vitamina, špinat sadrži vitamine A, C, E, K, vitamine B kompleksa (B6, B2, B1) i folnu kiselinu (vitamin B9). Također, špinat sadrži i omega 3 masne kiseline.
Vitamin A podstiče imunitet, pa se organizam lakše bori protiv infekcija i upala. Špinat je koristan i zbog mineralnog sastava: kalijum, magnezijum, bakar, cink i mangan pomažu tijelu da se oslobodi viška tečnosti. Time se koriguje visok pritisak i čuva zdravlje srca. Obilje željeza čini ga saveznikom svih koji pate od anemije - 100 gr špinata zadovoljava četvrtinu dnevnih potreba.
Ovo zeleno povrće je na listi "superhrane" zbog značajnih antioksidanata kao što su lutein, zeaksantin i beta karoten. Zahvaljujući njemu, organizam se lakše brani od toksina, bakterija i virusa. Međutim, nije za sve dobro da svakodnevno jedu špinat.
Budući da ima dosta oksalne kiseline, može se poremetiti sposobnost tijela da apsorbuje minerale. Otud špinat može, paradoksalno, čak i da dovede do deficita ovih materija.Prema podacima Američke agencije za lekove, on je posebno rizičan za pacijente koji piju lijekove za razređivanje krvi, zbog visokog nivoa vitamina K koji može da poništi dejstvo ovih tableta.
Također, može da dovede i do tegoba u varenju - dijareje, gasova i nadutosti. Zbog činjenice da je moguće međudejstvo sastojaka špinata sa nekim medikamentima, obavezno se konsultujte sa svojim ljekarom u vezi sa upotrebom ovog povrća u ishrani.
