Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su više od pedeset osoba na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici uključujući i genocid.
Prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica, od 20 presuda u Haškom tribunalu, sedam uključuje i presude za zločin genocida.
Prva presuda
Sud BiH donio je 33 presude za zločine počinjene u Srebrenici. Od toga je 17 zbog genocida, prenosi BHRT.
Dražen Erdemović osuđen je na pet godina 1998. zbog strijeljanja hiljadu muškaraca na farmi Branjevo. Još 17 osoba je priznalo krivicu.
Prva presuda kojom je utvrđen genocid u Srebrenici bila je Radislavu Krstiću. Sud mu je izrekao kaznu od 35 godina, zbog pomaganja i podržavanja genocida. Konstatirano je da je zločin planiran s vrha, te da su najodgovorniji članovi Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.
Haški sud je zbog zločina u Srebrenici izrekao pet doživotnih kazni zatvora. Za genocid u predmetu Popović i drugi osuđeni su Vujadin Popović i Ljubiša Beara.
Drago Nikolić proglašen je krivim za pomaganje i podržavanje genocida, a Radivoje Miletić, Vinko Pandurević i Ljubomir Borovčanin za zločine protiv čovječnosti.
Za genocid je proglašen krivim i Zdravko Tolimir, bivši komandant za obavještajno-sigurnosne poslove Vojske Republike Srpske – doživotno.
Za genocid su osuđeni doživotno prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.
Apelaciono vijeće potvrdilo je u konačnoj presudi Mladiću da je u Srebrenici postojao udruženi zločinački poduhvat s ciljem uklanjanja bošnjačkog stanovništva ubistvima muškaraca i prisilnim iseljavanjem žena, djece i starijih muškaraca.
Pravosnažne kazne
U Sudu BiH za genocid i ratne zločine u Srebrenici, izrečene su pravosnažne zatvorske kazne od više stotina godina zatvora. Najduže su izrečene pripadnicima Desetog diverzantskog voda Vojske RS, koji su 16. jula 1995. godine likvidirali najmanje 800 muškaraca Bošnjaka na farmi Branjevo.
Srbija je donijela dvije presude za zločine u Srebrenici. Nakon svih priznjanja, svjedočenja, presuda, preživjele žrtve kažu da ih najviše boli negiranje zločina i negiranje genocida.
"Ne može meni neko govoriti da to nije bilo kad sam ja to preživjela, tu bila, s obzirom na to sta se sve dešavalo, svaka presuda je neki zračak nade da se nešto radi i da će nešto doći, mada žrtve nikad nisu zadovoljne kako je presuda okončana", kaže Fadila Efendić iz Udruge Majke Srebrenice.
U Sudu BiH aktivno je devet predmeta u vezi sa ratnim zločinima počinjenim na području Srebrenice. U Tužilaštvu kažu da je dio predmeta u žalbenoj fazi, protiv optuženih, koji su u bjekstvu, na snazi su međunarodne potjernice.
Do sada su osuđene 33 osobe, 17 zbog genocida. U Srbiji je u toku suđenje za zločin u Kravicama, gdje je prema optužnici ubijeno 1.313 bošnjačkih civila.
