Prošle sedmice medijski prostor tendenciozno je zauzela vijest da specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Srbije i Kosova Miroslav Lajčak, poslije četiri godine, neće ostati na pomenutoj funkciji, što, jasno je, znači da mu drugi mandat neće biti produžen.
Nakon što krajem augusta odstupi s ove dužnosti, trebao bi već prvog septembra preuzeti kormilo ambasadora EU u Švicarskoj. Ko će zauzeti fotelju na mjestu specijalnog predstavnika za dijalog Kosova, još nije poznato.
Ali je poznato, ono što je veoma važno za Bosnu i Hercegovinu, da su imenovana 43 ambasadora širom svijeta. Među njima je i naša zemlja, ali i Kosovo. Kancelarija EU u Prištini i Delegacija u Sarajevu su među najvećim u regionu koje ima EU ima, dok njihovi lideri imaju dvostruku ulogu, i onu šefa kancelarije i specijalnog predstavnika EU (EUSR).
Šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, ambasadora Johanna Sattlera, koji ovu funkciju obnaša od 1. septembra 2019. godine, trebao bi naslijediti Luigi Soreca, stručnjak za sigurnost i migracije te dosadašnji ambasador EU u Albaniji, koji je tu funkciju preuzeo od Christiane Hohmann.
Samo godinu nakon što je napustio Tiranu na kraju svog mandata kao ambasador Evropske unije, Soreca se vraća na funkciju koju je obavljao tri godine i sedam mjeseci, od septembra 2018. do aprila 2022. godine, kada ga je visoki predstavnik-potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell imenovao, u maju 2022, za specijalnog izaslanika EU za vanjske aspekte migracija.
Ko je Luigi Soreca?
Prije nego Soreca i zvanično stavi paraf na diplomatski papir koji bi ga trebao fokusirati na našu zemlju, osvrnut ćemo se na to ko je stručnjak s velikom iskustvom koji bi trebao naslijediti Sattlera.
Luigi Soreca je pravnik po obrazovanju. Karijeru počinje u bankarskom sektoru u rodnoj Italiji, a zatim se pridružuje ministarstvu unutrašnjih poslova Italije 1992. godine. Nakon gotovo deceniju u ovom ministarstvu, stupa u Evropsku komisiju u kojoj je, u početku, radio na organiziranom kriminalu i korupciji, a zatim kao pomoćnik Jonathana Faulla, generalnog direktora odjela.
Kasnije će preuzeti šefovanje u jedinici za stratešku politiku i međunarodne poslove, radeći na međuinstitucionalnim odnosima, liberalizaciji viznog režima i partnerstvima za mobilnost.
Prije nego će ga diplomatski put odvesti u pravcu Tirane, Soreca stupa na dužnost direktora za sigurnost u DG HOME Evropske komisije. Njegova misija doprinosi cilju EU da obezbijedi visok nivo sigurnosti za evropske građane. On i njegov tim zaduženi su za implementaciju Evropske agende za sigurnost, za definiranje i razvoj aktivnosti od najbolje prakse do zakonodavstva, u borbi protiv terorizma, organiziranog kriminala, korupcije, trgovine drogom, sajber-kriminala i drugih teških zločina, promovira saradnju u provođenju zakona u evropskom nivou, preko EUROPOL-a i CEPOL-a.
Borba protiv terorizma
Bio je zadužen za podršku EU za saradnju u provođenju zakona na evropskom i međunarodnom nivou, te član Upravnog odbora EUROPOL-a, CEPOL-a (obuka policije) i EMCCDA (Evropski centar za praćenje droga i ovisnosti o njima).
U Junckerovoj komisiji je koordinirao napore službi za pripremu, usvajanje i implementaciju Evropske agende o sigurnosti u aprilu 2015. Tokom terorističkih akata 2015 - 2017. u EU koordinirao je politiku Evropske unije kao odgovor na napade u smislu novih zakonodavnih i političkih inicijativa, uključujući pripremu i usvajanje direktiva o terorizmu, vatrenom oružju i pranju novca, Akcionog plana za vatreno oružje i eksplozive i stvaranje EU centra za borbu protiv terorizma pri EUROPOL-u.
Luigi Soreca je nadgledao rad Mreže za podizanje svijesti o radikalizaciji (RAN) i bio je predsjedavajući Internet-foruma EU. U oblasti trgovine drogom bio je odgovoran i za Akcioni plan EU o trgovini drogom za 2017 - 2020. Bio je predstavnik Komisije u G7 Senior Officials "Rim-Lyon" - grupa koja se bavi globalnim terorizmom i transnacionalnim organiziranim kriminalom.
Također je pregovarao o nekoliko međunarodnih sporazuma u ime EU sa trećim zemljama, uključujući i SAD o PNR-u i TFTP-u. Tokom migrantske krize u ljeto 2016. godine imenovan je za izaslanika Specijalne komisije za Italiju za pokretanje procesa preseljenja prema Odluci Vijeća 2015/1523.
Od 2006. do 2013. koordinira pokretanje i implementaciju Dijaloga o liberalizaciji viznog režima sa zemljama Zapadnog Balkana, uključujući Albaniju, Istočno partnerstvo i Rusku Federaciju. Koordinirao je pripremu mapa puta za liberalizaciju viznog režima sa fokusom na postizanje reforme pravosuđa, uspostavljanje solidnih rezultata u oblasti korupcije i organiziranog kriminala, uključujući trgovinu drogom, i zaštitu ljudskih prava u pomenutim zemljama, kao i u Albaniji. Nakon zaključaka Dijaloga o viznom režimu, koordinirao je pokretanje mehanizma postvizne liberalizacije radi praćenja potencijalne zloupotrebe slobode kretanja i prava na azil građana tih zemalja u šengenski prostor.
Finansijska injekcija za Zapadni Balkan
Da podsjetimo na još jednu vijest s kraja prošle godine. Plan rasta, koji je potvrdila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen na oktobarskom samitu Berlinskog procesa u Tirani, predviđa da će oko šest milijardi eura biti dodijeljeno kandidatima za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu. Od tog iznosa, potencijalna milijarda namijenjena je našoj zemlji.
Soreca cijeni da socio-ekonomski izazovi u zemljama Zapadnog Balkana ometaju njihov put integracije u Evropsku uniju, ali da će se to promijeniti novom injekcijom od šest milijardi eura u gotovini za region.
Mišljenje je ovog fasilitatora da je ekonomska konvergencija suštinski element za približavanje Albanije i drugih zemalja Zapadnog Balkana EU te da je svrha ovog plana da ove zemlje imaju koristi.
„Proširenje se vratilo u politiku EU“, rekao je Soreca za Euroactiv i dodao da „moramo odgovoriti na poziv historije i raditi na proširenju EU“.
A proširenje EU pozitivno je dočekalo napore koje je BiH napravila teškim korakom.
Na kraju da podvučemo da nije Soreci nepoznata naša zemlja, prošle godine proveo je "one beautiful day in Sarajevo". Ako dobije agremen i fokusira se na našu zemlju, slijedi mu mnogo izazovnih "beautiful days in Sarajevo".
