Klub delegata Bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH proglasio je na današnjoj sjednici Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, sa prijedlogom usvajanja po hitnom postupku na sjednici Doma naroda održanoj 27. aprila, štetnim po vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Kako se navodi u obrazloženju, četiri delegata hrvatskog naroda u Domu naroda, dana 22. aprila 2022. godine, uputili su na razmatranje i usvajanje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, te na osnovu člana 124. Poslovnika o radu Doma naroda zatražili da se ovaj prijedlog razmatra po hitnom zakonodavnom postupku.
"Predloženi Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona koji su predložila četiri delegata hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH za razmatranje po hitnom postupku za nas je neprihvatljiv u cijelosti iz sljedećih razloga: Ovaj prijedlog ignoriše činjenicu da, unatoč dugotrajnim i obuhvatnim naporima domaćih i stranih aktera, nije postignut politički dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva i Ustava BiH. Radi se o jednostranom i pritivustanom prijedlogu, zatim Prijedlog ignoriše ustaljenu praksu, a ona bi trebalo da bude naročito poštovana kada se radi o vitalno važnom pitanju izbornog zakonodavstva, da se zakoni prvo dostavljaju Predstavničkom domu PS BiH. Predstavnički dom čine predstavnici direktno izabrani od naroda, njihov glas u ovakvim pitanjima je od presudnog značaja i može biti samo potvrđen u Domu naroda. Nadalje, Prijedlog je prije u upućivanja u proceduru trebao biti dostavljen Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakonodavstva BiH. Njegovo razmatranje po hitnom postupku onemogućava podnošenje amandmana koji bi eventualno mogli uticati na popravljanje diskriminirajućih rješenja, Prijedlog Zakona ne ispunjava obaveze BiH iz ključnog prioriteta Evropske komisije 4. f) koji glasi: „Osigurati jednakost i nediskriminaciju građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci“. Niti jedan član ovog prijedloga ne osigurava uklanjanje postojeće diskriminacije. Prijedlog Zakona ne osigurava provođenje preporuka OSCE/ODIHR-a, što je obaveza sadržana u ključnom prioritetu 1. Evropske komisije: „Osigurati da se izbori provode u skladu sa evropskim standardima tako što će se provesti relevantne preporuke OSCE/ODIHR-a i Venecijanske komisije“, koje se odnose na integritet izbornog procesa", piše u obrazloženju.
Pored ovih opštih primjedaba na Prijedlog zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, a u kontekstu štetnosti po vitalni interesa bošnjačkog naroda ističe se da se Članom 5. Prijedloga zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, u Poglavlju 8 (Predsjedništvo BiH) član 8.1. mijenja i postaje još diskriminatorniji u odnosu na trenutno važeće rješenje koje je prema odlukama Evropskog suda za ljudska prava diskriminatorno i koja se mora mijenjati. Izmjena je predviđena za izbor članova Predsjedništva BiH sa prostora Federacije BiH tako da se bira jedan Bošnjak i jedan Hrvat, ali se izbor hrvatskog člana Predsjedništva uslovljava većinskom podrškom u pet kantona Hercegovačko-neretvanskom, Srednjebosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Ovakvim rješenjem kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka se stavljaju u nepovoljniji položaj, a ravnopravnost bošnjačkog naroda sa drugim narodima, u ovom slučaju hrvatskim, je svakako pitanje koje je od vitalnog nacionalnog interesa.
Naime, prema Prijedlogu, kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka moraju osvojiti najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u cijeloj Federaciji BiH, za razliku od kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda koji, u najekstremnijem slučaju (član 8.1. stav (3) tačka c) Prijedloga) treba osvojiti većinu u jednom od pet kantona što će mu biti dovoljno da bude izabran.
Ova odredba Prijedloga štetna je za vitalni interes bošnjačkog naroda i zbog činjenice da je zadržala odredbu da se za člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS bira Srbin. Dakle, i pored jasnih stavova Evropskog suda za ljudska prava (predmet Pilav protiv BiH) da se radi o diskriminatornoj odredbi koju je potrebno mijenjati predlagači su je zadržali.
"Mogućnost Bošnjaka da se kandidiraju za članove Predsjedništva BiH iz entiteta RS je svakako pitanje koje mi smatramo vitalnim za povratak i opstanak na tim prostorima, a time i jednim od mehanizama za eliminaciju posljedica strašnih zločina uključujući i genocid koji je nad našim narodom počinjen na tom prostoru, što ovakav Prijedlog čini štetnim za naš vitalni nacionalni interes", ističu iz Kluba Bošnjaka.
Članom 6. Prijedloga zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, u Poglavlju 9 (Parlamentarna skupština BiH) član 9.12e. mijenja se tako da svaka politička partija ili poslanik u Narodnoj skupštini RS ima pravo da predloži listu za izbor srpskih delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Primjedba u pogledu štetnosti po vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda je ista kao i kod izbora člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS. Činjenica da bošnjački poslanici, a kojih prema Ustavu RS u Narodnoj skupštini RS mora biti najmanje četiri, moraju predlagati i birati srpske delegate, pored toga što je diskriminatorna za bošnjački narod u entitetu RS, i štetna je po naše vitalne interese u ovom entitetu. Ovakvim pristupom eliminira se mogućnost da se u ime bošnjačkog naroda iz entiteta RS kandidira i bude izabran delegat u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, te da u istom zastupa interese bošnjačkog naroda koji živi u ovom entitetu. Ograničenja za kandidovanje na izborima po osnovu etničke pripadnosti i prebivališta je prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava diskriminatorno i ODHIR je u svojim izvještajima od 2010., 2014. i 2018. godine tražio da se te diskriminacije ukinu.
Prijedlog u članu 9. i 10. sadrži odredbe o izboru delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, suprotne odredbama Ustava Federacije BiH prema kojima “U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu“. Prijedlogom se šteti interesima bošnjačkog naroda u cjelini a naročito u kantonima u kojima je njihov broj ispod pet posto od ukupnog broja Bošnjaka u Federaciji BiH prema rezultatima posljednjeg popisa. Tako se određuje da će Posavski, Zapadnohercegovački i Kanton 10 birati jednog delegata u Dom naroda, što Bošnjake u ovim kantonima stavlja u neravnopravan položaj.
"Za nas je problematičan i raspored delegata druga dva naroda u Federaciji BiH. Ovakvim prijedlogom produbljuju se podjele u našem društvu, diskriminiraju se Bošnjaci u sredinama gdje ih ima ispod pet posto i nama je to neprihvatljivo. Obnova multietničkog društva na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine svakako je naš vitalni nacionalni interes", navodi se u u obrazloženju.
