Kompanija PepsiCo će do kraja 2021. godine ugasiti proizvodnju u svojoj tvornici čipsa Marbo u Laktašima. Kako su medijima potvrdili iz te kompanije, proizvodnju iz Laktaša preselit će u općinu Bački Petrovac, u susjednoj Srbiji, koja će postati regionalni proizvodni centar kompanije PepsiCo za područje zapadnoga Balkana, piše Večernji list BiH.
- Uslijed nove poslovne strategije i organizacijske strukture, uz učinkovito upravljanje operativnim poslovanjem i pozicioniranjem kompanije u cilju dugoročnog rasta, tvornica kompanije Marbo d.o.o. u Laktašima, kod Banje Luke, bit će rekonstruirana u središnji distributivni centar za cijelo tržište BiH - rekli su iz kompanije PepsiCo. Zatvaranjem proizvodnih pogona bez posla će ostati više od 100 radnika s obzirom na to da je za poslove distribucije potrebno znatno manje zaposlenih nego što je to bilo u slučaju proizvodnje. Kako su potvrdili iz kompanije, u Laktašima će ostati zaposlena 32 radnika.
- Ostala 124 zaposlenika dobit će otpremnine na osnovi socijalnog programa. Kako smo svjesni utjecaja koji će ova odluka imati na naše zaposlene, otpremnine će biti više od zakonski propisanih, a Marbo će osigurati da zaposleni imaju dovoljno vremena za pronaći druge mogućnosti izvan kompanije PepsiCo - naveli su iz ove kompanije. Kako je za Nezavisne potvrdio jedan od radnika ove kompanije, svi zaposleni u proizvodnji, njih više od 100, dobili su otkaze.
- U posljednja dva dana svi smo sporazumno potpisali prestanak radnog odnosa te će nam biti isplaćene plaće - kazao je ovaj radnik. Kako je naveo, radnici su imali redovite plaće koje su se kretale od 600 do 1000 KM, ovisno o vrsti posla koji su obavljali. Prema informacijama koje su dobili radnici, razlog zatvaranja proizvodnoga pogona je to što ovoj kompaniji više nije bilo isplativo imati tvornicu u RS-u. Marbo je samo jedna od tvrtki koja smanjuje ili obustavlja proizvodnju u posljednje vrijeme. Gubitak posla, rast cijena ili manja potrošnja ekonomske su posljedice s kojima se suočava dobar dio stanovnika BiH, ali i cjelokupna ekonomija. Pandemija koronavirusa prouzročila je u Bosni i Hercegovini najtežu recesiju u posljednjih 25 godina, navodi se u izvješću Svjetske banke. Naime, pandemija je brojne tvrtke dovela u bezizlazan položaj. Zatvorene granice, problemi s nabavom i distribucijom proizvoda te rast cijena sirovina uzeli su danak i u BiH. Iz dana u dan uspješno poslovati postaje sve teže u cijelom svijetu, pa tako i u BiH, u kojoj vlasti i nemaju baš neki kvalitetan odgovor na sveukupnu situaciju.
Ukupno 150 tvrtki u BiH zatvoreno je ili je pokrenut proces njihova gašenja u posljednjih manje od mjesec dana, pokazuju službeni sudski podaci. Broj poduzeća u kojima je pokrenut ili zaključen likvidacijski ili stečajni postupak značajno je veći u odnosu na mjesec ranije. U Republici Srpskoj su od 21. septembra do 14. oktobra ove godine likvidirana 22 ekonomska subjekta, u 16 ih je otvoren stečajni postupak, a u sedam zaključen stečaj. Samo u jednom slučaju stečajni postupak je obustavljen, a u jednom je likvidacijski postupak u toku. U Federaciji BiH je od 22. septembra do 15. oktobra u 36 tvrtki otvoren likvidacijski postupak, a u 38 zaključen. Što se tiče stečaja, u FBiH je otvoreno 13 stečajnih postupaka, a zaključeno devet.
U četiri slučaja odbijen je prijedlog za stečaj, a u jednoj tvrtki obustavljena je likvidacija. U Distriktu Brčko zaključen je jedan likvidacijski postupak i tvrtka je brisana iz registra. Iz Gospofdarske komore Republike Srpske kažu kako je sigurno da određeni računi i kriza prouzročena pandemijom koronavirusa sada dolaze na naplatu. - Iako značajan dio ekonomije bilježi rast, ima onih koji su se do sada uspijevali boriti s krizom, ali koje je pandemija iscrpila i ne mogu više prevladati probleme te izmiriti potraživanja. To je jedan od razloga zbog kojeg dolazi do gašenja ekonomskih subjekata - kazao je za Capital Vladimir Blagojević iz Gospodarske komore. Dodao je i da Komora, po pitanju uvjeta poslovanja, predlaže niz mjera prema Vladi za budući program ekonomskih reformi, a koje se tiču rasterećenja, stvaranja boljih uvjeta poslovanja i kako bi poduzeća jačala konkurentnost i prevladala probleme prouzročene pandemijom. Bez adekvatnog odgovora države ekonomija će još više upadati u krizu, tvrtke će se zatvarati, a radnici bolji život tražiti u nekoj sigurnijoj zemlji.
