Ekstremne vrućine ili tropske zarazne bolesti, čak i u prethodno umjerenim regijama: klimatske promjene utječu na ljudsko zdravlje. Istraživači upozoravaju da nepoduzimanje ništa košta ljudske živote. Čak i kad bi prosječno povećanje globalne temperature ostalo na nešto manje od dva stepena u usporedbi s predindustrijskim vremenima, broj globalnih smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom povećao bi se za 370 posto do sredine stoljeća.
Rezultat je to nove studije Lancet Countdown o zdravlju i klimatskim promjenama koju je 114 međunarodnih naučnika objavilo u stručnom časopisu The Lancet.
Sve više smrti od vrućina
U skladu s tim, ljudi širom svijeta izloženi su ekstremnoj vrućini dvostruko više dana nego u razdoblju od 1986. do 2005. To je posebno opasno po život male djece i starijih ljudi.
Kako piše Tagesschau, broj smrtnih slučajeva osoba starijih od 65 godina od vrućina nedavno je porastao za 85 posto u usporedbi s razdobljem od 1991. do 2000. godine. Marina Romanello sa University College London zaključuje: "Neaktivnost će nas skupo koštati. Ne možemo si priuštiti da budemo toliko neaktivni - cijena će biti ljudski životi".
Klimatske promjene potiču širenje bolesti i otežavaju nabavku hrane, kažu stručnjaci.
Emisije CO2 još su previsoke
Sve veća vrućina također znači da rad ili vježbanje na otvorenom postaje sve rizičnije. Osim toga, raste opasnost od šumskih požara i širenja tropskih zaraznih bolesti. Istraživači priznaju da se korištenje obnovljivih izvora energije povećava i da se poduzimaju dodatne mjere za zaštitu klime.
Ali 1.337 tona ugljičnog dioksida i dalje se emitira svake sekunde, kaže biokemičar Romanello.
"Ne smanjujemo emisije ni približno dovoljno brzo da zadržimo klimatske prijetnje na razinama kojima naši zdravstveni sustavi mogu upravljati."
U Njemačkoj su ljudi između 2013. i 2022. bili izloženi vrućini potencijalno opasnoj po život u prosjeku 7,9 dana godišnje. Iako je to znatno manje od globalnog prosjeka od 86 dana, prosječne ljetne temperature u ovoj zemlji u godinama 2018. do 2022. bile su za 1,8 stepeni Celzijusa više nego u razdoblju od 1986. do 2005. godine.
U oktobru je zabilježen i novi globalni toplinski rekord. Posljedice: ekstremne vremenske prilike s hiljadama smrtnih slučajeva.
Smrti povezane s prehranom
Drugi dio izvješća posvećen je povezanosti prehrane, klimatskih promjena i zdravlja. Naučnici su utvrdili da je držanje stoke odgovorno za 57 posto svih emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede u cijelom svijetu. Ne samo da posebno goveda ispuštaju velike količine metana nego uzgoj stočne hrane troši velike dijelove poljoprivrednog zemljišta.
Osim toga, 1,9 miliona smrtnih slučajeva u svijetu bilo je povezano s pretjeranom konzumacijom crvenog mesa, mesnih prerađevina i mliječnih proizvoda u 2020. Istraživači stoga zagovaraju biljnu prehranu s malo mesa.
Ali naučnici imaju i pozitivne vijesti. Globalna smrtnost uzrokovana onečišćenjem zraka pala je za 15,7 posto od 2005. godine. Osim toga, oko 1.500 milijardi eura uloženo je u čistu energiju 2022. godine, 61 posto više nego u fosilnu.
