Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC) ovih je dana objavio novi, 6. izvještaj o klimatskim promjenama, a koje je upalilo novi crveni alarm kojim se traži hitna akcija za sprječavanje klimatskog haosa, jer vrijeme za nju brzo ističe.
Izvještaj u suštini ne donosi mnogo novoga. Ono što su modeli predviđali još od 1990-ih uglavnom se sve jasnije potvrđuje kroz hiljade znanstvenih studija koje su sve sofisticiranije i preciznije. No, ipak postoji nekoliko važnih iznimaka.
Klimatolog dr. sc. Ivan Güttler iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) kaže da neki klimatski modeli u 6. izvješću pokazuju veće zagrijavanje od prijašnje generacije modela.
"Kada se sve stavi na hrpu - i modeli i mjerenja i paleomjerenja - dobiva se vrlo zanimljiv rezultat", kaže Güttler .
"Naime, u ranijem izvješću projekcije su pokazivale da bi temperature mogle narasti između 1°C i 6°C, ako se koncentracija CO2 udvostruči u odnosu na predindustrijsku. U novom izvješću taj raspon temperatura sužen je na 2°C do 5°C. Malo se suzio prostor vjerojatnosti, a s njim su otpale i najoptimističnije i najpesimističnije prognoze", dodaje Güttler .
Koncentracija C02 prije industrijske revolucije između 1750. i 1800. bila je 278 čestica na milion (ppm), dok je 2021. izmjerena razina od 417 ppm. Time je 2021. postala prva godina u kojoj su razine CO2 postale za više od 50% veće nego što su bile u predindustrijsko doba.
Veliko izumiranje također su uzrokovale klimatske promjene
Podizanje temperature, na koje upozorava IPCC, nekima se može učiniti neznatnim. Zemlja je u svojoj dugoj povijesti prolazila kroz veće promjene. Međutim, nije naodmet podsjetiti da se najveće zabilježeno izumiranje, na prijelazu perma u trijas prije 252 miliona godina, dobrim dijelom dogodilo upravo zahvaljujući klimatskim promjenama, koje su uzrokovale emisije stakleničkih plinova golemih razmjera nastale u vulkanskim eksplozijama i velikim požarima u kojima su u sibirskim trapama izgarale goleme količine ugljena, nafte i plina. Proces zagrijavanja tada je bio značajno sporiji nego danas, trajao je tisućljećima, a temperatura je u konačnici porasla za oko 8°C, dakle samo 2°C više nego u najgorem scenariju IPCC-ja. No taj porast, u kombinaciji s nekim drugim čimbenicima, među kojima su bili i rast razine kiselosti oceana te pad koncentracije kisika u njima (u hladnijoj vodi može se otopiti više kisika), doveo je do izumiranja, u kojem je nestalo preko 90% morskih organizama, ali i veći dio kopnenih organizama, osobito kralježnjaka biljojeda.
Güttler kaže da je današnje razdoblje najtoplije od kada postoji ljudska vrsta, što znači u posljednjih 300.000 godina.
"To je definitivno najtoplije razdoblje u evolucijskoj historiji čovjeka, s najvišim razinama CO2", kaže Güttler .
Ističe da, zahvaljujući novim i preciznijim istraživanjima, neke pojedinosti u predviđanjima postaju jasnije.
"Primjerice, nije se znalo kako ljudske aktivnosti utječu na suše, jer su one zahtjevnije za prognozirati, budući da podrazumijevaju i niske oborine i visoke temperature. One nisu kao toplinski valovi, za koje su potrebne samo više temperature. Sada, zahvaljujući 30-ak godina mjerenja, imamo potvrdu da ljudske aktivnosti povećavaju mogućnost sušnih razdoblja", kaže Güttler .
Projekcije za Hrvatsku se ne mijenjaju bitno
Ipak, ističe da se projekcije za Hrvatsku neće bitno promijeniti. Drugim riječima, iste tablice s istim predviđanjima za Hrvatsku vrijede i dalje (pogledajte infografiku dolje).
"Globalna slika nije se promijenila. Srednji porast i dalje je oko 3°C. No, sljedeća dva izvještaja, koja će biti objavljena u narednim godinama, trebala bi pokazati koji su scenariji najvjerovatniji od ukupno pet koliko ih ima od najoptimističnijeg do najcrnjeg", dodaje naš klimatolog.
Güttler smatra da većina tačaka bez povratka ipak neće biti dosegnuta u ovom vijeku.
"S druge strane, od ovog vijeka nije ostalo još jako puno. Najkritičnije stvari koje bi se mogle dogoditi u ovom vijeku su nestanak leda na Arktiku i na Grenlandu. To je velik problem jer bi to moglo podići razine mora za više metara, što znači da bi brojne otočne zemlje i priobalna područja mogli nestati", kaže Güttler .
Postoje dva razloga zašto se Evropa zagrijava brže od ostatka svijeta
U medijima se posljednjih godina često isticala činjenica da se Evropa, a osobito Mediteran zagrijava brže od ostatka svijeta.
Güttler kaže da za to postoje dva ključna razloga.
"Zimi se sjever Evrope zagrijava brže od ostatka svijeta. To je posljedica istog procesa zbog kojeg se Arktik zagrijava brže. Naime, kako temperature rastu, tako se topi led i snježni pokrov, zbog čega se manje Sunčeve svjetlosti reflektira, a više apsorbira u tamno tlo i vodu. Ljeti se pak više zagrijava jug Evrope, a to je posljedica sušnosti Mediterana. Budući da nema dovoljno vlage u tlu, ono se teško hladi jer se toplina ne troši na isparavanje vode iz tla, nego sva odlazi u zagrijavanje atmosfere. Neki to nazivaju evropskim dipolom. Slično vrijedi i za oborine. Sjever je cijele godine kišniji, a jug sušniji, a ta razlika će se povećavati, piše Index.hr.
Izvještaj predstavlja i neka moguća rješenja
Prema IPCC-ju, ideja je da bi do sredine vijeka emisije stakleničkih plinova trebalo svesti gotovo na nulu.
"Udio fosilnih goriva, poput nafte i plina, trebao bi do tada biti sveden na 20-ak posto. Postoji također mogućnost da se fosilna goriva tako obrade da se emisije CO2 iz njih smanje na neku prihvatljiviju mjeru. Također se ozbiljno razmišlja o pohranjivanju CO2, osobito prirodnom, osobito preko vegetacije. Kada bi se tim različitim metodama porast temperatura uspio zadržati na 2°C, onda bi se veći dio štetnih posljedica klimatskih promjena mogao riješiti prilagodbama, primjerice gradnjom brana protiv poplava, navodnjavanjem, odabirom poljoprivrednih kultura otpornijih na suše i sl., ovisno o regiji. Taj dio izvještaja je onaj optimističniji. S druge strane, kada bi temperatura porasla za 3°C ili čak 5°C, onda nas prilagodbe ne bi mogle spasiti", upozorio je Pandžić.
Ekstremi jako rastu s porastom temperature
Atmosferski fizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono s PMF-a u Zagrebu kaže da čovjek ne mora izravno osjetiti prosječni porast temperatura od 2°C ili 3°C kao veliku tjelesnu ugrozu, no on povećava rasap ekstrema na lijevu i desnu stranu Gaussove krivulje.
"Ključan problem koji tu treba istaknuti je da Stefan-Boltzmannov zakon kaže da energija sustava raste s temperaturom na četvrtu potenciju. To je jako velik rast. Ljudi moraju postati svjesni toga jer to podrazumijeva značajan porast ekstrema (formula dolje)", ističe atmosferski fizičar.
Sahara se brzo može proširiti na južne dijelove Evrope
Grisogono upozorava da bi neki južni, mediteranski dijelovi Evrope mogli postati pustinjska područja.
"Sahara je prije posljednjeg ledenog doba bila savana, bila je relativno plodna. Međutim, ona se širi i došla je do Mediterana s južne strane. Veliko je pitanje kako će se nastaviti širiti preko Italije i Grčke do Hrvatske i Španjolske. Suho područje širi se prije novog ledenog doba, a mi stakleničkim plinovima ubrzavamo taj proces, koji bi prirodno trajao nekoliko desetaka tisuća godina. Mediteran je žarište klimatskih promjena jer, s jedne strane, imamo ledenjake koji nestaju, a s druge pustinju koja se širi", navodi se u izvještaju.
