Riječi Henryja Kissingera imaju dah velike historije - sada u dobi od 99 godina, arhitekt većeg dijela američke vanjske politike u dvadesetom stoljeću vjerovatno je najveći živući državnik.
I zato se njegov sud o onome što se danas događa u svijetu mora pažljivo slušati, izrečen njegovim sporim i dubokim glasom koji nije izgubio onaj izvorni njemački naglasak, prenosi "Corriere Della Sera".
Povod je izlazak njegove najnovije knjige "Leadership" u kojoj Kissinger iznosi šest primjera političkog vodstva - od Adenauera do De Gaullea, od Nixona do Sadata, od Lee Kwan Yewa do Margaret Thatcher - koje je jučer ilustrirao putem Zooma dopisnicima u britanskoj prijestonici Londonu.
Ugostio Putina
Sve likove je osobno upoznao: baš kao što je neposredno doživio Vladimira Putina, koji je bio gost - kaže - na večeri u njegovoj kući u Washingtonu.
“Poštovao sam njegovu inteligenciju, bio je pažljiv s gledišta društva koje je tumačio kao da je pod opsadom ostatka svijeta. Vidio sam ga kao inteligentnog analitičara međunarodne situacije s ruske tačke gledišta", kaže Kissinger.
Centralna tačka njegova razmišljanja je ta da "invazija Ukrajine mora biti poražena, a ne Rusija kao država i kao povijesni entitet". I stoga, kada oružje konačno utihne, "pitanje odnosa Rusije i Evrope bit će shvaćeno vrlo ozbiljno", smatra on.
Pretpostavka je, naglašava Kissinger, da je Rusija bila dio evropske povijesti 500 godina, bila uključena u sve velike krize i "neke od velikih pobjeda evropske povijesti":
"Stoga treba biti misija zapadne diplomatije da Rusiju vrati u povijesni tok zbog kojeg je Rusija dio evropskog sistema. Rusija mora igrati važnu ulogu”, kaže Kissinger.
Iznenađen invazijom
Naglašava da je to jedan od načina da se odgovori na pitanje kako će Rusija vidjeti sebe, "kao produžetak Evrope ili kao produžetak Azije do ruba Evrope".
Kissinger je rekao da je iznenađen veličinom ruskog napada na Ukrajinu i nema ništa što bi to opravdalo.
"Dolazimo do trenutka u kojem se moramo suočiti s pitanjem kraja rata u smislu političkih i vojnih ciljeva, ne možemo jednostavno nastaviti borbu bez cilja", kaže on.
Kissinger, međutim, poriče da je savjetovao predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da se odrekne teritorije u zamjenu za mir, kako mu se pripisuje, pravi razliku između Krima i Donbasa, pripojenih 2014. "uz pristanak Evrope i Amerike", i teritorije koje su okupirali Rusi nakon invazije 24. februara.
"Ako Ukrajina uskrati Rusiji bilo kakvo osvajanje, onda pregovori o budućim odnosima mogu započeti", tvrdi Kissinger.
