Kina bi trebala dva miliona vojnika za invaziju na Tajvan i mogla bi završiti neuspješno kao Vladimir Putin u Ukrajini, kažu stručnjaci.
Snage Komunističke partije raspoređene su oko otoka radi velikih ratnih vježbi za koje se vjeruje da su probe za invaziju. Napetosti su dosegnule vrhunac nakon što je Tajvan posjetila američka političarka Nancy Pelosi.
Kina se nikada nije sramila priznati da želi osvojiti Tajvan, koji uživa snažnu podršku SAD-a. I dok se Peking možda priprema za munjeviti rat kako bi prešao preko Tajvanskog tjesnaca i zauzeo otok, stručnjaci kažu da bi rat mogao biti sve samo ne brz.
S teškim plažama, stjenovitim terenom, dobro obučenim braniocima i neumoljivim morem, Kina bi se mogla suočiti s istim brutalnim mukotrpnim ratom s kojim se Rusija suočava u Ukrajini.
Stručnjak za Kinu Ian Williams objasnio je kako se procjenjuje da bi Peking trebao oko dva miliona ljudi kako bi imao nadu u osvajanje Tajvana.
Pišući za The Sunday Times, rekao je: "[Ukrajina] je pokazala kako odlučan autsajder može osujetiti ambicije puno većeg i moćnijeg rivala, a to se proučava s obje strane Tajvanskog tjesnaca."
Peking je tokom prošle sedmice rasporedio ratne brodove, ratne avione i projektile koji su učinkovito okružili otok u blokadi. Williams je to opisao kao "militarizirani napad bijesa" - i rekao da takvo pokazivanje sile ne znači uspješnu ili laku invaziju.
Tajvan je optužio Kinu za izvođenje vježbi napada na otok, dok se pekinški državni mediji hvale vježbama kao probama za "operaciju ponovnog ujedinjenja". To je jeziv odjek fraze koju je Putin upotrijebio uoči svoje invazije na Ukrajinu, u kojoj je Rusija svoju invaziju nazvala "specijalnom operacijom".
Međutim, ključna razlika između Tajvana i Ukrajine je naravno u tome što je prvi otok - što znači da sve neprijateljske snage moraju uspjeti u amfibijskom iskrcavanju ili masovnom zračnom desantu.
A notorno nemiran i vjetrovit Tajvanski tjesnac koji odvaja otok od kopna poznat je kao "Crni jarak". Vjeruje se da na otoku postoji samo 14 plaža pogodnih za amfibijsko iskrcavanje u razmjerima potrebnim Kini.
Stratezi također vjeruju da postoje samo dva realna prozora za takve operacije, kraj marta, početak aprila ili kasni septembar, početak oktobra.
"Tajvanski stratezi usporedili su vode koje ih odvajaju od Kine s cestom u Kijev, gdje je ruska vojska odbijena", napisao je Williams.
Putin je očekivao da će njegov napad na Ukrajinu završiti brzom pobjedom - pokrenuvši veliku operaciju prema glavnom gradu u prvim danima rata u februaru i martu.
Rusija je poslala flote helikoptera i kolone tenkova da tutnje prema Kijevu, samo da bi ti napadi bili odbijeni ili zaglavljeni. Zapanjujući gubici karakterizirali su prve dane rata za Rusiju. A hrabra predviđanja da će Putin dobiti rat za nekoliko dana pokazala su se sramotno pogrešnima jer su herojski Ukrajinci ostali čvrsti.
Ukrajina i Rusija sada su zajedno zaključane u sporom, teškom ratu koji ide prema sumornoj zimi.
Strahuje se čak da će Putin pokušati prekinuti zastoj nuklearnim oružjem. Kina i Tajvan mogli bi krenuti istim putem, a stručnjaci su prethodno opisali takav rat kao Xi Jinpingov vlastiti Vijetnam.
Jučer je Kina poslala 20 ratnih aviona i 14 ratnih brodova da zaprijete otoku - prelazeći crtu razdvajanja u Tajvanskom tjesnacu. Kao odgovor, tajvanska vojska je mobilizirala zračne i kopnene patrole i rasporedila kopnene raketne sisteme.
U međuvremenu, SAD, Australija i Japan pozvali su Kinu da odmah prekine vojne operacije oko Tajvana.
Tri su sile optužile Peking da prijeti "međunarodnom miru i stabilnosti" u regiji. Prošlosedmični posjet Pelosi izazvao je bijes jer Xijev režim svaki angažman između Washingtona i Taipeija gleda kao američko odobravanje nezavisnosti Tajvana.
Ali sve ratobornija Kina tvrdi da otok pripada njima - i obećala je da će vratiti Tajvan do 2050.
Državni mediji u Pekingu hvalili su se kako su vježbe pokazale kako bi Kina mogla napasti otok tako što bi prvo pokrenula val raketnih napada preko Tajvanskog tjesnaca. A zatim se hvalio ispaljivanjem projektila koji su pokazali kako komunističke snage također mogu napasti sve "strane" nosače aviona koji bi pokušali "intervenirati iz Filipinskog mora".
"Strani" brodovi o kojima se govori očito su zamjerka SAD-u - s nosačem aviona USS Ronald Reagan i njegovom udarnom grupom koja je prije nekoliko dana djelovala u Filipinskom moru.
Bijela kuća je rekla da će Reagan "ostati na stanici u općem području kako bi pratio situaciju". Washington je uvijek izbjegavao direktno podržavati nezavisnost Tajvana ili obećavati da će ga podržati u slučaju kineske invazije.
Umjesto toga zadržao je politiku takozvane "strateške dvosmislenosti" s ciljem da ne provocira Peking. Ali nedavno je Joe Biden prekršio konvenciju i odgovorio sa "da" na pitanje hoće li SAD priskočiti u pomoć Tajvanu ako taj otok napadne Kina.
Pelosi glasno podržava Tajvan - a njeno putovanje na otok ranije ove sedmice učinilo ju je najvišom američkom političarkom koja je posjetila Tajvan u četvrt vijeka, što je razbjesnilo Kinu.
Tokom svog putovanja, predsjednica Zastupničkog doma izrazila je američku podršku Tajvanu i činilo se da je prozrela blef Pekinga nakon što je nagovijestio da bi mogao oboriti njen avion.
Strahuje se da će Kina sve više smatrati invaziju na Tajvan neodvojivom od rata sa SAD-om.
Komunistička partija jučer je prekinula kontakt s američkim dužnosnicima o brojnim ključnim temama - a mnoge su nacije osudile kineske vojne vježbe oko Tajvana. Upozoreno je da bi Peking mogao pokrenuti niz napada u stilu Pearl Harbora na američke snage u Pacifiku ako odluči krenuti naprijed s "ponovnim ujedinjenjem silom".
Kineske operacije u zoru rata bile bi osmišljene da pokušaju nokautirati američke snage kako ne bi mogle reagirati i spriječiti Kinu da dobije uporište u Tajvanu. Strateško kockanje bilo bi pokušaj zaustavljanja šireg rata - baš kao što se Japan nadao kada je napao Pearl Harbor 1941., uvlačeći SAD u Drugi svjetski rat.
Kineska vojna doktrina zahtijeva da pokušaju "paralizirati neprijatelja jednim potezom" - i upozoravaju "do vremena kada [SAD] bude spreman za borbu, rat bi mogao biti gotov".
Podsjetimo, kineski nacionalisti pobjegli su u Tajvan nakon što su komunisti pobijedili u građanskom ratu na kopnu 1949. godine - a otok je od tada ostao samoupravan.
Peking je uvijek agresivno inzistirao na tome da Tajvan pripada njima po pravu - i obećao je povratiti otok do 2050.
