Četiri dana vježbi oko Tajvana ponudila su rijedak uvid u napredak Kine prema svom cilju da prevlada u svakom većem sukobu, uključujući onaj protiv SAD-a u potencijalnom ratu oko otoka.
Ono što su vježbe pokazale, rekli su vojni analitičari, jest napredak koji je Kina postigla u koordinaciji različitih grana svojih oružanih snaga, što je obilježje moderne vojske. Čini se da Kini nedostaju vojna sredstva da uvede potpunu blokadu Tajvana, rekli su, ali Peking je pokazao da ima dovoljno pomorske vatrene moći da ozbiljno poremeti ekonomiju otoka, piše WSJ.
Vježbe su smatrane posebnim uspjehom za Istočno zapovjedništvo Narodne oslobodilačke vojske, glavno regionalno zapovjedništvo odgovorno za Tajvan koje je stvoreno vojnom reorganizacijom 2016. kako bi se poboljšala sposobnost provođenja zajedničkih operacija, prema M. Tayloru Fravelu, specijalistu za kinesku vojsku na Massachusetts Institute of Technology. Također je istakao da su vježbe bile jedan od rijetkih slučajeva kada je Kina pružila toliko detalja o vježbi.
"Sposobnost provođenja zajedničkih operacija oko Tajvana pokretač je kineske vojne strategije i modernizacije snaga više od dva desetljeća", rekao je gospodin Fravel. "Ne trebamo biti iznenađeni onim što PLA radi, kako to radi ili šta je postigla."
Posljednji put kad je Kina vodila rat bio je neuspjeli pokušaj 1979. da porazi Vijetnam u trosedmičnom pograničnom sukobu. Iako ovo nije bila konfliktna situacija, vježbe su poslužile kao generalna proba velikih razmjera za sve borbene operacije u Tajvanskom tjesnacu, jednom od najopasnijih žarišta 21. vijeka.
Vježbe su također potvrdile pred očima svijeta namjeru predsjednika Xi Jinpinga da pretvori razgranati vojnoindustrijski kompleks u kohezivnu borbenu silu koja bi jednog dana mogla dominirati Azijskim Pacifikom.
Kineske vježbe uključivale su letove lovaca i bombardera, zajedno s pomorskim manevrima, i prikazale su ono za što se vjeruje da je prvi put da je Kina lansirala projektile iznad otoka Tajvana. Narodna oslobodilačka vojska saopštila je u nedjelju da je provela zajedničku obuku u vodama i zračnom prostoru u blizini otoka kako bi testirala svoju sposobnost za gađanje kopnenih ciljeva i uključivanje u dugometne zračne borbe.
Vježbe su započele kada je ljutita kineska vlada protestovala zbog posjeta Taipeiju ranije prošle sedmice predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi.
Vježbe su počele u četvrtak u podne u šest zona koje zapravo okružuju Tajvan. Nekoliko zona okrenuto je prema najvećim trgovačkim lukama otoka i preklapaju se s onim što Taipei smatra svojim teritorijalnim vodama, dolazeći unutar 12 milja od njegove obale, što su neki vojni analitičari usporedili s privremenom blokadom.
Sve glavne službe sudjelovale su u vježbama, prema izvještajima kineskih medija, uključujući vojsku, mornaricu, avijaciju, raketne snage te potporne i logističke snage.
SAD je dugogodišnji sigurnosni partner Tajvana i dužan je po zakonu osigurati da se Tajvan može braniti. Desetljećima su SAD održavale politiku strateške dvosmislenosti ne govoreći hoće li direktno intervenirati u sukobu. Iako Bijela kuća kaže da se ta politika nije promijenila, predsjednik Biden je rekao da će SAD braniti Tajvan ako Kina pokuša izvršiti invaziju. Sa svoje strane, Peking je posjet gospođe Pelosi vidio kao još jedan znak povlačenja SAD-a iz prethodnih obaveza o ograničavanju veza s otokom.
Od kraja prošle sedmice dužnosnici PLA-a nisu uzvraćali pozive svojih kolega iz Pentagona, rekao je Pentagon.
"NR Kina je odlučila pretjerano reagirati i iskoristiti posjet predsjednika kao izgovor za povećanje provokativnih vojnih aktivnosti u i oko Tajvanskog tjesnaca", rekao je Todd Breasseale, vršitelj dužnosti glasnogovornika Pentagona, u izjavi. “Dio ove pretjerane reakcije bilo je striktno ograničavanje njezinih odbrambenih angažmana kada bi svaka odgovorna država shvatila da su nam sada najpotrebniji.”
Američki odbrambeni dužnosnici rekli su da će proći sedmice prije nego što završe s analizom svih informacija koje su saznali gledajući kineske vježbe, posebice kako njena mornarica manevrira i zapovijeda svojim brodovima dok provodi zajedničku operaciju s njenim zračnim snagama.
Osim nadzora iz zraka, SAD je držao nosač aviona, USS Ronald Reagan, i njegove prateće brodove u regiji tokom vježbi.
Grupa koju podržava Peking, Inicijativa za strateško ispitivanje situacije u Južnom kineskom moru, objavila je na svom Twitteru da je SAD rasporedio avione za nadzor i izviđanje u to područje, uključujući RC-135, P-8 i E-3, s tankerima KC-135 za dopunu gorivom u zraku. Pentagon je odbio komentirati.
Vojni analitičari kažu da, iako je Kina rasporedila neka od svojih najnovijih oružja za vježbe, čini se da nema vojne opreme za koju se već nije znalo. A neki su rekli da Kina nije koristila dovoljno brodova da bi pokazala da može spriječiti brodski promet da stigne do Tajvana.
Umjesto toga, koristila je brodove poput razarača i krstarica tokom svoje vježbe, koji nisu idealni za provođenje blokade, rekli su pomorski promatrači. Iako su vježbali s čak 50 brodova, kineska mornarica nije koristila dovoljno manjih, agilnijih brodova, poput fregata, koji bi mogli bolje izdržati nešto poput blokade oko Tajvana, rekao je Bryan Clark, viši saradnik na institutu Hudson .
“Ono što smo vidjeli tokom vježbe jest da Kina nije koristila dovoljno brodova da preusmjeri one koji dolaze, pregleda ili ih zadrži i presječe pristup tajvanskim lukama. Imaju dovoljno da brzo pregledaju brodove koji dolaze i usporavaju tajvansku ekonomiju,” rekao je g. Clark. “Ovo je više ličilo na demonstraciju karantene nego na pokazivanje da mogu odsjeći Tajvan. Ali za Kinu bi to bio dobar prvi korak.”
Christopher Twomey, vanredni profesor pitanja nacionalne sigurnosti na američkoj Mornaričkoj poslijediplomskoj školi u Montereyu, Kalifornija, rekao je da potencijalno korisni obavještajni podaci koji bi se mogli dobiti iz vježbi uključuju procjene o tome kako su raketne brigade međusobno koordinirale i provodile procjene borbene štete od udara. Takve informacije mogu se dobiti iz presretnutih komunikacija, rekao je.
"Vjerovatno američka obavještajna zajednica dobija mnogo materijala iz ovih aktivnosti iz povjerljivih izvora o sposobnostima i operativnim praksama, rekao je g. Twomey.
Nekoliko pomnih posmatrača kineske vojske primijetilo je da su vježbe daleko od potpune probe za invaziju na Tajvan, samoupravni otok za koji je Peking rekao da će ga staviti pod svoju kontrolu. Pokušaj zauzimanja i kontrole nad otokom uključivao bi amfibijsku invaziju preko 100 milja širokog Tajvanskog tjesnaca, ali nije bilo znakova mobilizacije amfibijskih snaga tokom posljednjih vježbi.
Kineske su vježbe vjerovatno bile unaprijed planirane prema scenariju u kojem je Peking želio pokazati svoju odlučnost da vodi rat oko Tajvana, rekao je Thomas Shugart, bivši američki podmornički ratni oficiri pomoćni viši saradnik u Centru za novu američku sigurnost.
G. Shugart je rekao da odluka Kine da po prvi put održi vježbe unutar 12 nautičkih milja od tajvanske obale - što je međunarodno prihvaćena definicija teritorijalnih voda - pokazuje da je sklonost Pekinga vojnom riziku porasla. Međutim, pravi test njegove sposobnosti da učinkovito djeluje kao jedinstvena snaga dogodit će se samo ako se suoči s odgovorom tajvanskih ili američkih snaga, rekao je.
“Sve u svemu, učimo uglavnom o političkim namjerama: Kinezi su zabrinuti zbog trenda u američko-tajvanskim odnosima i njihovog stajališta da se udaljavamo od obaveza preuzetih 1970-ih i ponavljanih od strane svake administracije od tada, da ne podržite nezavisni Tajvan,” rekao je g. Twomey. "Oni koriste vojne alate kako bi saopštili da postoje vojni troškovi za ove promjene u politici SAD-a."
