Odbacio je mogućnost mirnog ponovnog ujedinjenja s Južnom Korejom. Odnos dvije Koreje označio je kao odnos „između dvije neprijateljske zemlje i dvije zaraćene strane“, prenijela je agencija KCNA.
Kim je pozvao na „eksponencijalno“ proširenje nuklearnog arsenala Sjeverne Koreje i na povećanje testiranja balističkih projektila. Također je obećao da će lansirati tri nova špijunska satelita. Kim je u govoru optužio Južnu Koreju i Sjedinjene Države za „nepromišljene poteze“ u pripremi za „invaziju“ i upozorio da „rat na Korejskom poluostrvu može izbiti u bilo kom trenutku“.
Sjeverna Koreja je tokom 2023. godine lansirala rekordan broj raketa, uključujući i onu za koju je u decembru tvrdila da je interkontinentalna balistička raketa s nuklearnim sposobnošću i koja bi mogla da pogodi ciljeve bilo gde u Sjedinjenim Američkim Državama. Krajem prošle godine takođe je lansirala raketu koja je u orbitu izbacila špijunski satelit. Sjeverna Koreja je saopštila da je u nedelju (14. januar) uspješno lansirala hipersoničnu balističku raketu srednjeg dometa.
Južna Koreja je 6. januara saopštila da je Sjeverna Koreja ispalila najmanje 60 artiljerijskih projektila u vode blizu južnokorejskog ostrva Jeonpjeong, nadomak granice između dve Koreje.
Pored toga, američki sateliti su otkrili modernizaciju i proširenje sjevernokorejskog hemijskog kompleksa kod grada Manpo, povezanog sa proizvodnjom hemikalija koje se koriste za raketno gorivo i reagenasa za nuklearno oružje. U decembru je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izvjestila da je drugi nuklearni reaktor u Jongbjonu u funkciji i da bi mogao da se koristi za proizvodnju punjenja za oružje.
Situacija „najopasnija“ u posljednjih nekoliko decenija
Na sajtu „38 North“ koji vodi istraživački centar Stimson sa sjedištem u Vašingtonu, upozorava se da Kimovi najnoviji potezi mogu da prevaziđu uobičajeno pravljenje buke.
Robert Karlin, bivši šef Odjeljenja za sjeveroistočnu Aziju u State departmentu i Zigfrid Heker, profesor studija neširenja nuklearnog oružja na Institutu Midlberi za međunarodne studije u Montereju, upozoravaju da je bezbjednosna situacija na Korejskom poluostrvu „opasnija od bilo koje od početka juna 1950“, kada je izbio Korejski rat. „To možda zvuči previše dramatično, ali vjerujemo da je, kao i njegov deda 1950. godine, Kim Džong Un donio stratešku odluku da krene u rat“, navodi se u članku.
„Ne znamo kada i kako Kim planira da povuče okidač, ali opasnost je već daleko izvan rutinskih upozorenja u Vašingtonu, Seulu i Tokiju o „provokacijama“ Pjongjanga“, rekli su oni. „Tema pripremanja za rat u sjevernokorejskim medijima ne pojavljuje se od početka prošle godine kao tipična galama“, zaključili su na sajtu.
Šta se promijenilo?
Analitičari ukazuju da je njihovo upozorenje usredsređeno na to da sjevernokorejski režim odustaje od svog dugogodišnjeg cilja „normalizacije“ odnosa sa Sjedinjenim Državama. Pjongjang sada možda vjeruje da je takva normalizacija nemoguća.
"Od ključne je važnosti“ da se razumije „koliko je glavni cilj poboljšanja odnosa sa Sjedinjenim Državama važio za sva tri Kima koji su vodili Sjevernu Koreju“, navodi se u članku. „Potpuno napuštanje tog cilja je duboko promijenilo strateški pejzaž u Koreji i oko nje“, dodali su analitičari.
Neuspjeh samita u Hanoju 2019. između Kima i bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa bio je „traumatični gubitak obraza za Kima“. Razgovori su bili usredsređeni na mogućnost ublažavanja sankcija u zamjenu za obećanje Sjeverne Koreje da će ugasiti svoj program naoružanja, ali nijedno od toga nije uspjelo.
Pet godina kasnije, Sjeverna Koreja vjeruje da je „sazrijelo vrijeme da se ospori status kvo“, tvrde analitičari. Sjever razvija veze sa Rusijom podržavajući rat Moskve u Ukrajini artiljerijskim projektilima. Istovremeno, Pjongjang smatra da su Sjedinjene Države u „globalnom povlačenju“.
Da li Sjeverna Koreja ostaje „racionalna“?
Međutim, drugi analitičari su skeptični prema tvrdnji da se Sjeverna Koreja sprema da pokrene rat. „Pozivi na naoružavanje za rat nisu neuobičajeni u Sjevernoj Koreji“, rekao je Garen Maloj, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Daito Bunka u Tokiju i specijalista za vojna pitanja. „Ne treba da budemo samodopadljivi pa da kažemo da je ovo besmisleno, ali niti da zamišljamo da to znači rat“, rekao je on za DW.
Prema njemu je zabrinjavajuće da bi „svaki znak slabosti Zapada“ na Bliskom istoku, u Ukrajini ili drugdje mogao da ostavi utisak na Kima „da je ovo neponovljiva prilika, previše dobra da bi se propustila“.
Rio Hinata-Jamaguči, docent međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Tokiju također smatra da aktuelni trenutak ne ne ide u prilog Sjevernoj Koreji ako bi željela da uđe u ratnu avanturu. „Sjever je postigao napredak u kultivisanju Kine i Rusije kao saveznika, i ne vidim razlog zašto bi željeli da se bore u ovom trenutku“, rekao je on za DW.
"Sjeverna Koreja bi se mogla osloniti na podršku Moskve i Pekinga, ipak im ne veruje dovoljno da bi bila uvjerena da će joj priskočiti u pomoć u slučaju rata“, dodao je on. Objasnio je kako smatra da rukovodstvo Sjeverne Koreje nije glupo i da Kim i njegova sestra (Kim Jo Džong) upotrebljavaju riječi kao strateške poluge, sugerišući akcije koje signaliziraju rat, a ne namjeravaju da idu tako daleko.
"Međutim, moja velika briga nije toliko eventualni planirani napad na Južnu Koreju ili Japan, već zveckanje oružjem koje može da dovede do nesporazuma i nenamjernog sukoba.“
Karlin i Heker ipak insistiraju na tome da svijet treba ozbiljno da razmisli o najgorem scenariju i da bi Sjeverna Koreja „mogla da planira da se ponaša na način koji u potpunosti prkosi našim proračunima“. To uključuje „do sada rutinski argument da se Kim Džong Un ne bi usudio“ da pokrene napad na Južnu Koreju ili američke vojne položaje, jer „zna“ da bi Vašington i Seul „uništili njegov režim ako to učini“.
"Literatura o iznenadnim napadima trebalo bi da nas natjera da budemo oprezni prema komotnim pretpostavkama koje odjekuju u vašingtonskoj sobi odjeka, ali možda neće biti prihvaćene u Pjongjangu“, pišu oni.
Zauzvrat, Maloj je rekao da narativ Sjeverne Koreje koja nema drugih opcija osim rata — jer nije uspjela da stupi u kontakt sa SAD — „preskače mnoge praznine u logici i motivaciji“. „Kim nije ludak, on je veoma racionalan akter“, rekao je Maloj, ističući da sjevernokorejski diktator ima koristi od bližeg savezništva sa Rusijom. Prema tom analitičaru, Kimov režim trenutno ne pokazuje nikakve znake unutrašnjeg neslaganja ili kolapsa.
