Posljednjih dana bezbjednost u glavnom gradu BiH ponovo je došla u fokus javnosti kada je bačena bomba na kuću načelnika sarajevske Općine Stari Grad Irfana Čengića. Nekoliko dana ranije, i gradski vijećnik Vedad Deljković doživio je isti scenarij. Srećom, nije bilo povrijeđenih, a osumnjičeni su promptno uhapšeni.
No, nisu svi koji su izvršili krivična djela zamijenili kućni za ćelijski krevet. Za mnogima se još traga, neki su pohapšeni, a neki i više puta hapšeni, pa pušteni.
O bezbjednosnoj situaciji u našem gradu, o tome ko je kriv u sistemu koji štiti građane, zakonima, kaznama… razgovarali smo s Admirom Katicom, ministrom Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.
Ministre, kakva je trenutna bezbjednosna situacija u glavnom gradu BiH? Sarajlije su zabrinute.
"Zabrinutost koju građani osjećaju nama je izuzetno važan faktor i za nas je to znak da naša policija treba prilagoditi postupanje takvoj situaciji.
S druge strane, moram reći komparativne podatke. Kad poredimo naš rad u odnosu na prošlu godinu, broj određenih krivičnih djela, možemo reći da imamo neznatan, ali ipak pad ukupnog kriminaliteta, broja krivičnih djela počinjenih u Kantonu Sarajevo. Posebno me raduje pad u okviru imovinskog kriminaliteta s obzirom na to da sam i ja kao ministar MUP-a stavio to kao sigurnosni prioritet pred Upravu policije. Podaci o broju krađa putničkih motornih vozila sada su zanemarivi, a nekada je to bila noćna mora".
Ne samo kod nas nego i u svijetu policija ima sve više problema s maloljetnicima. Ubistva, prijetnje, tuče, brza vožnja s (tragičnim) posljedicama… (posljednji slučaj zabilježen je u Sarajevu). Šta čine naši odgovorni u vezi s maloljetničkom delinkvencijom?
"Što se tiče maloljetničke delinkvencije, mislim da imamo dobar multiresorni pristup. Većina borbe odvija se u školskim ustanovama, gdje se moramo preventivno boriti protiv maloljetničke delinkvencije. U toj oblasti prošla godina bila je godina najboljih rezultata. Imamo značajno manji broj maloljetnika koji učestvuju u krivičnim djelima, manje recidivista, deset puta manje njih se vraća i pravi prekršaj ili krivično djelo nego prije 10 - 15 godina".
Da krenemo od ubistva Denisa Mrnjavca, poslije kojeg se digla kuka i motika, MUPKS, Vlada i svi koji su iole imali odgovornost održali su ekspresan sastanak i obećali videonadzore, policajce u gradskom prevozu… Poslije stradanja doktorica na sarajevskoj ulici Azre Spahić i Alme Suljić, ponovo je vlast ekspresno zasjela i donijela strategije koje nisu provedene. Nakon toga imamo još ubistava, pokušaja ubistava…, a nigdje provedbe planova.
"Kad se god u proteklom periodu donese neka strategija, plan, to traje određeno vrijeme i brzo splasne. MUPKS pokušava učiniti da to ne nestane, da ostanemo ustrajni u onome što radimo.
Kad je riječ o sigurnosti saobraćaja, imali smo prošle godine, svi ga tretiramo kao takvo, ubistvo naše dvije sugrađanke, doktorice. I prije toga formirali smo tim na nivou Sarajeva koji je napravio smjernice za poboljšanje saobraćaja. Uprava policije primjenjuje te smjernice. Naš i zahtjev našeg koordinatora Semira Šuta jeste da policija ne insistira na tome i ne boravi samo na sterilnim mjestima te kontrolira učesnike u saobraćaju i na tz. opasnim mjestima".
Koja su to sterilna mjesta?
"Kad kažem sterilnim, mislim na mjesta gdje se ne događaju nužno prekršaji i slično, ali prave sigurnosne incidente koji dovode do ugrožavanja života ljudi. Zato smo tražili da se aktivnost policije prebaci u taktičko-metodološkom smislu na mjesta na kojima se osnovano očekuje veliki broj prekršaja. Ta kritična mjesta određena su u studiji Fakulteta za saobraćaj i komunikacije i procijenjeno je da naša policija treba da provodi vrijeme na tim mjestima i na taj način kontrolira saobraćaj. Policija ima stalne planove, procjene i stalno je prisutna na terenu".
Šta je s najavljenim radarima?
"Opredijelili smo u budžetu milion i 500 hiljada KM za stacionarne i mobilne radare. Želimo glavnu saobraćajnicu zaštititi od trkača i ljudi koji ugrožavaju živote. Struka kaže da je to dobar način. U izradi je elaborat koji se kreira u našoj stručnoj službi. Ustrajat ćemo u borbi protiv maloljetne delinkvencije, realizirali smo zaključke sa sjednice Skupštine KS od prošle godine i uspješno implementiramo smjernice za poboljšanje sigurnosti u saobraćaju, radare… Da bismo bilo još efikasniji, trebaju nam bolji zakoni, a ti zakoni se ne donose na nivou kantona.
Imamo tim za prevenciju kriminaliteta i sigurnosnih rizika, prva inicijativa tog tima prema meni bila je da se inicira zakon o probacijskoj službi i mi smo ga uputili u Ministarstvo".
Kakvi zakoni nam trebaju?
"Mi u zadatim okvirima uradimo sve kako treba, spašavamo ljudske živote koliko god je to moguće. Dok to radimo, tražimo od Ministarstva prometa i komunikacije BiH novi zakon o osnovi sigurnosti saobraćaja na cestama BiH. Treba nam jer već dugo nije promijenjen. Trebaju nam novi alati za trajno oduzimanje vozačke dozvole, moramo definirati bahatu i obijesnu vožnju, moramo adekvatnije sankcionirati… Ove kazne nisu odvraćajuće. Počinioci unaprijed znaju da će platiti, jer im ne predstavljau teret".
Šta se dešava s onima koji imaju kazne od po nekoliko hiljada KM, a opet voze? Ima li sistem naplate?
"Nema policija taj propis u rukama kako bi to izvršila. Treba donijeti propis na nivou Federacije, federalnog Ministarstva pravde, u federalnom Parlamentu. Onda možemo djelovati na pravi način".
Kazali ste da je onih "odranije ponatih policiji" 60 posto, da imamo zakone koje pominjete, ne bi bili povratnici, odnosno bar ih ne bi bilo 60 posto.
"Kad se kaže 'odranije poznat policiji', u narodu je već formirano mišljenje da je policija kriva. Nije policija kriva. Imamo sistemsku grešku. Policija otkrije krivično djelo, liši slobode počinioca krivičnog djela, podnese izvještaj nadležnom tužilaštvu, tužilac podigne optužnicu pred Sudom, dokaže je pred njim, Sud presudi i taj neko ide u ustanovu za izvršenje krivične sankcije. Taj neko izlazi iz zatvora i ponovo čini krivično djelo. Dakle, 60 posto kriminala čine ti ljudi koji izađu iz tog zatvora. Sistem treba poslužiti da se ovi ljudi vrate u društvo kao korisni članovi".
Kao što rekosmo, osumnjičeni bombaši koji su bacili eksplozivne naprave na kuće Čengića i Deljkovića brzom reakcijom policije uhapšeni su. A šta je s ostalim počiniocima krivičnih djela, poput, recimo, onog odnedavno kada je nepoznata maskirana osoba pucala na maloljetnika pored Muzičke škole u Sarajevu i tako dalje?
"Svaki predmet je predmet za sebe, nema tu plana da se nešto otkrije, a nešto ne. Imate činjenice u jednom slučaju, imate i u drugom. Naša policija i u jednom i u drugom slučaju, posebno Tužilaštvo KS, radi u cilju rasvjetljavanja tih predmeta. Radi se i na ovom drugom predmetu o kojem ste govorili i uvjeren sam da će naša policija brzo i to rasvijetliti.
Prvi slučaj brzo se rasvijetlio i moram reći da je ta brzina reakcija, posebno naše krim-policije, nešto što krasi našu policiju, posebno ovi teški predmeti".
