Dok je zdrava hrana važna za cjelokupno zdravlje, vrijeme obroka također igra ključnu ulogu. Do ovog je zaključka došla nedavna studija kojom je otkriveno da vrijeme u koje ljudi jedu može utjecati na rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Znanstvenici iz barcelonskog Instituta za globalno zdravlje, analizirali su podatke više od 100 000 ljudi, praćenih između 2009. i 2022. Glavno otkriće je da je kasni prvi ili zadnji obrok povezan na veći rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Preskakanje doručka i kardiovaskularne bolesti
Nalazi, objavljeni u časopisu Nature Communications, pokazali su da je jedenje prvog obroka kasnije tokom dana, poput preskakanja doručka, povezano s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, s povećanjem rizika od 6 posto po satu kašnjenja. Nadalje, duže trajanje noćnog gladovanja, drugim riječima, vrijeme između zadnjeg obroka u danu i prvog obroka sljedećeg dana, povezano je sa smanjenim rizikom od cerebrovaskularne bolesti. Navedeno podupire uvjerenje da je dobro prvi i posljednji obrok pojesti ranije tokom dana.
"Nekoliko studija tokom godina otkrilo je da povremeni post (eng. intermittent fasting ) ima metaboličke prednosti, a posebno na inzulin, šećer u krvi, razinu holesterola i poboljšanje tjelesne težine", rekla je dijetetičarka Anne Danahy za Medical News Daily dodajući kako su mnogi rekli da bolje spavaju ako ne jedu kasno navečer.
Prethodne studije također su pokazale da prehrambene navike mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Na primjer, studija iz 2021. objavljena u časopisu Endocrine Reviews otkrila je da povremeni post pomaže u sprječavanju hroničnih stanja poput dijabetesa i bolesti srca.
"Usklađivanje naše svakodnevne navike kada jedemo s unutarnjim satom tijela može optimizirati zdravlje i smanjiti rizik od opterećenja hroničnim stanjima poput dijabetesa, bolesti srca i jetre", napisali su istraživači u studiji.
Ovakav obrazac stečenih navika također može poboljšati san i smanjiti rizik od pretilosti, smatraju znanstvenici. Povremeni post mogao biti učinkovita strategija za poboljšanje kvalitete života i smanjenje zdravstvenih rizika.
