Kardinal Vinko Puljić, koji je u utorak napunio 75 godina, potvrdio je kako će papi Franji u skladu s ustaljenoom praksom sada ponuditi ostavku kao vrhbosanski nadbiskup, no neće prestati djelovati šireći vjeru i zalagati se za pravdu i jednakopravnost Hrvata u BiH.
"Moje je dati Papi svoju ostavku, a što će on uraditi, to stvarno ne znam", kazao je kardinal Puljić u intervjuu za katolički portal nedjelja.ba dodajući kako će poslušati "što god Sveti otac odluči".
Ranije ove godine papa Franjo postavio je vojnog ordinarija Tomu Vukšića za vrhbosanskog nadbiskupa koadjutora, a generacijsku smjenu unutar katoličke crkve u BiH nastavio je i postavljenjem Petra Palića za mostarsko-duvanjskog biskupa.
Raniji hvarski biskup novu bi dužnost u Mostaru od 86-godišnjeg Ratka Perića trebao preuzeti 13. septembra.
Kardinal Puljić kazao je kako je crkva u BiH sada pred izazovom prilagodbe novim zahtjevima vremena dodajući kako to znači i njen unutarnji preustroj.
Pojasnio je kako to znači da svećenici moraju pokazati hrabrost i sposobnost očuvati evanđeoski duh, a vjernici moraju pokazati kako su oni ti koji istinski žive vjeru i prenose je na nova pokoljenja.
"Moramo biti prepoznatljiva crkva", istaknuo je kardinal Puljić.
Kaže da je hrvatski narod glasao za opstanak BiH
Na izravno pitanje kako u tim promjenama vidi različite zamisli o tome što bi sada trebali činiti Hrvati katolici i trebaju li se oni "nakon što su izgubili Bosnu koncentrirati na Hercegovinu", kardinal Puljić kategorično je odgovorio kako to promoviraju politike "sklone nepravdi".
Takav koncept značio bi svođenje Hrvata na život u etničkim enklavama i označio bi još jedno ozakonjenje ratnih nepravdi nametnutih etničkim čišćenjem i otimanjem imovine, ocijenio je vrhbosanski nadbiskup podsjećajući kako je nužno ukazivati na neprihvatljivost onih dijelova Daytonskog sporazuma kojima su ozakonjeni progoni ljudi iz njihovih domova.
"To je sada teško promijeniti, a najveću je cijenu platio hrvatski narod kao najmalobrojniji", kazao je kardinal Puljić.
Istaknuo je kako je BiH domovina i Hrvata koji u njoj žive dodajući kako je ta država "povijesna stvarnost koju nije niko izmislio", a hrvatski je narod za njen opstanak jasno dao glas i na referendumu o neovisnosti iz 1992. godine.
Kardinal Puljić je sugerirao kako je to bio autentični izraz narodne volje potvrdivši kako se i osobno zalagao za učešće Hrvata na referendumu o izdvajanju BiH iz bivše SFRJ.
"Nisam rekao ljudima kako će glasovati, nego da im je dužnost opredijeliti se", kazao je kardinal Puljić.
Dodao je kako je i tokom rata odlučio ostati u opkoljenom Sarajevu jer je želio ohrabriti narod i vjernike preživjevši pritom različite opasnosti, ali i pozive da napusti glavni grad kakve mu je izravno ili neizravno upućivao ratni čelnik Herceg-Bosne Mate Boban.
"Moja je reakcija (na te pozive) bila vrlo jasna: nikud ne idem i zbog toga se nisam pokajao", kazao je kardinal Puljić poručivši kako se crkva ne povlači, nego ide za svojim poslanjem evangelizacije.