Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan postavio je prepreku NATO aspiracijama Finske i Švedske, rekavši da neće podržati njihovo pristupanje paktu, za koji je potreban jednoglasni dogovor svih njegovih članica.
Dan nakon što je Helsinki objavio planove da će se nastojati pridružiti sigurnosnom bloku čiji je Ankara član već 70 godina, Erdogan je u petak rekao: "Nemamo pozitivan stav" o predloženom članstvu Finske i Švedske.
Također je rekao da su nordijske zemlje "kuće za terorističke organizacije", prenosi Reuters.
"Oni su čak i zastupnici u parlamentu u nekim zemljama", rekao je. – Nije moguće da budemo za u takvoj situaciji.
Erdogan je novinarima u Istanbulu rekao da je bila pogreška što je NATO prihvatio Grčku u članstvo 1952. godine, kada se Turska pridružila, te da "ne želimo ponoviti slične pogreške".
Sigurne luke za Kurde i Gulenovce
Turska je dugo optuživala nordijske zemlje, posebno Švedsku, za skrivanje ekstremističkih kurdskih grupa i pristaša Fethullaha Gülena, američkog propovjednika za čije pristaše Ankara kaže da su izveli pokušaj državnog udara 2016., što Gülen i njegove pristaše odbacuju.
Ruska agresija u Ukrajini usredotočila je umove Švedske i Finske na članstvo u NATO-u. Iako su bliski partneri savezu i sudjeluju u vježbama NATO-a, nordijske zemlje ne mogu imati koristi od njegove klauzule o kolektivnoj odbrani – da je napad na jednog saveznika napad na sve, osim ako nisu članice saveza.
U četvrtak su finski predsjednik Sauli Niinistö i premijerka Sanna Marin rekli da Helsinki "mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u bez odlaganja". Ovu najavu pozdravio je glavni sekretar bloka Jens Stoltenberg, rekavši da će "proces pristupanja biti gladak i brz".
Međutim, Erdoganovi komentari predstavljaju problem za nade nordijskih zemalja da će se pridružiti bloku. Svih 30 članica mora se jednoglasno složiti da uputi službeni poziv zemlji nakon što odluči da se želi prijaviti, nakon čega slijede pregovori o članstvu.
Konačno odobrenje moglo bi se održati na summitu NATO-a u Madridu krajem juna ako sve članice ratificiraju odluku.
"Turske nacionalne sigurnosne elite vide Finsku i Švedsku kao polu-neprijateljske zemlje, s obzirom na prisutnost PKK-a i Gülenista", tvitao je Aaron Stein, direktor istraživanja na Institutu za vanjsku politiku. "Bit će potrebno uvijanje ruke da bi dali pristanak."
Aaron Stein, res. director at the Foreign Policy Research Institute: "Turkish national security elites view Finland and Sweden as semi-hostile, given the presence of PKK and Gulenists. It's gonna take arm twisting to get sign-off." https://t.co/C8ZtiXire7
— anonimo globalista (@nonmiscrivere8) May 13, 2022
Erdogan koristi ovu situaciju da dobije sve što želi
Sinan Ulgen, bivši turski diplomat koji je gostujući naučnik u Carnegie Europe, istraživačkoj organizaciji sa sjedištem u Bruxellesu, rekao je da je Erdogan već dugo zabrinut zbog toga što Švedska dopušta članovima P.K.K. mreže ili osobama povezanim s P.K.K. da djeluju u zemlji.
"Erdogan pokušava iskoristiti ovu priliku da izvrši pritisak na Švedsku i dobije ustupke po tom pitanju", rekao je.
Asli Aydintasbas, viši politički kolega u Evropskom vijeću za vanjske odnose, vodećoj evropskoj istraživačkoj organizaciji, dodala je da je Erdogan uznemiren Švedskom jer je ona jedna od glavnih zemalja u Evropskoj uniji koja mučiTursku sa pitanjima oko ljudskih prava. Erdogan također nije bio voljan intenzivirati neprijateljstva s Rusijom.
"Erdogan zna da je njegova pozicija sada jaka i koristi ovu polugu moći da dobije ono što želi u svojim odnosima sa Zapadom", rekla je.
Turska je kritizirala rusku invaziju, pomažući u naoružavanju Ukrajine dronovima i pokušavajući olakšati mirovne pregovore između Moskve i Kijeva. Sa druge strane nije podržala zapadne sankcije Moskvi i nastoji održati bliske veze s Rusijom.
