Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je nekoliko objašnjenja za rat protiv Ukrajine, a neka su vjerodostojnija od drugih. Oni uključuju zaustavljanje napredovanja NATO-a prema ruskim granicama, zaštitu Rusa od "genocida" ili neosnovane tvrdnje o "denacizaciji" Ukrajine.
Najviši sveštenik u Ruskoj pravoslavnoj crkvi je u međuvremenu ponudio sasvim drugačiji razlog za invaziju: gej parade ponosa, piše CNN.
Patrijarh Kiril je prošle sedmice rekao da je sukob produžetak sukoba fundamentalne kulture između šireg ruskog svijeta i zapadnih liberalnih vrijednosti, o čemu govore iskazi gej ponosa.
Ipak, stručnjaci kažu da Kirilovi komentari nude važan uvid u Putinovu širu duhovnu viziju povratka u Rusko Carstvo, u kojem pravoslavna religija igra ključnu ulogu.
Međutim, tvrdolinijaški stav ruskog patrijarha također ga košta sljedbenika. Ruska pravoslavna crkva u Amsterdamu objavila je u nedjelju da prekida veze s vođom, što je samo posljednji po broju svećenika i crkava koji napuštaju Moskvu zbog rata u Ukrajini.
'Ruski svijet'
"Putin je iznosio ovaj koncept takozvanog ruskog svijeta i taj koncept je utemeljen na ruskom pravoslavlju", rekla je za CNN Victoria Smolkin, vanredni profesor historije na Univerzitetu Wesleyan.
"Ruski svijet je svuda gdje ima govornika ruskog, ruski svijet je svuda gdje postoji ruska crkva - on ne priznaje postojeće političke granice", rekao je Smolkin.
Putinovu viziju podržava Kiril, koji također vidi Ukrajinu kao sastavni, historijski dio svoje ruske crkve, rekao je za CNN Georg Michels, profesor historije na Univerzitetu Kalifornija Riverside.
„Na početku rata patrijarh Kiril je održao propovijed u kojoj je naglasio bogomdano jedinstvo Ukrajine i Rusije“, rekao je Michels u intervjuu za UC Riverside News.
"Kiril je osudio 'zle sile' u Ukrajini koje žele da unište ovo jedinstvo", objasnio je Michels.
Prošle nedjelje, Kiril je otišao korak dalje tokom propovijedi u Moskvi kada je posebno povezao ove "zle sile" sa događajima gej parada.
Prema patrijarhovim riječima, rat u Ukrajini se odnosi na "osnovno odbacivanje takozvanih vrijednosti koje danas nude oni koji pretenduju na svjetsku moć" - odnosno Zapad.
"Test" na čijoj ste strani, rekao je Kiril, jeste da li je vaša zemlja voljna da održava gej parade ponosa.
"Da bi se ušlo u klub tih zemalja potrebno je održati gej paradu. Ne davati političku izjavu 'mi smo uz vas', ne potpisivati nikakve sporazume, nego održati gej paradu", rekao je tokom propovedi 6. marta.
„Ako vidimo kršenja [Božijeg] zakona, nikada se nećemo pomiriti s onima koji ruše ovaj zakon, brišući granicu između svetosti i grijeha, a još više s onima koji promiču grijeh kao primjer ili jedan od modela ljudsko ponašanje", rekao je Kiril. "Oko ove teme danas je pravi rat", dodao je.
Kirilov govor je osudio infiltraciju zapadnih liberalnih vrijednosti u srca i umove, kako je rekao, historijski ujedinjenog i pravoslavnog ukrajinskog i ruskog naroda.
"On kaže da postoji civilizacijski sukob i da su gej parade ponosa u ovom narativu lakmus test na čijoj ste strani", rekao je Smolkin.
Uprkos pozivima da Kiril osudi Putinov rat, "ruski papa" ne samo da je to odbio, već je umjesto toga dao moralni legitimitet za invaziju nazivajući je borbom "metafizičkog značaja", čovječanstva koje je odlučilo slijediti Božje zakone.
"Ruska pravoslavna crkva pruža veliki dio simbolike i ideologije koju je Putin koristio da učvrsti svoju popularnost", dodao je Michels.
Važnost Kijeva
Grad Kijev je veoma simboličan i za Putina i za Kirila zbog svoje veze sa Vladimirom I, srednjovekovnim vladarom Kijevske Rusije -- teritorije koja je obuhvatala dijelove današnje Ukrajine i Rusije -- koji je prešao na hrišćanstvo oko 988.
"Prema sada dominantnom ruskom nacionalističkom gledištu, Vladimir je bio osnivač prve ruske države i Ruske pravoslavne crkve. Država i crkva formirale su produktivnu simbiozu i Kijev je postao kolijevka ruske civilizacije", napisao je Michels.
„Putin Vladimira smatra spasiocem Rusije“, rekao je Michels za CNN. Za njega su Kijev i Krim, gdje je Vladimir kršten, svete ruske zemlje.
Pokrštavanje Kijevske Rusije je temeljni narativ na osnovu kojeg Putin i Kiril tvrde da je Ukrajina dio Rusije.
„Oni pokušavaju da otmu ovo naslijeđe Kijevske Rusije za Rusiju i to je zaista kritičan dio Putinovog pogleda na historiju i ulogu ruskog pravoslavlja u toj istoriji“, rekao je Smolkin.
"Ono što Putin tvrdi je da obnavlja prirodni Bogom dani poredak stvari: da su Ukrajinci i Rusi oduvijek bili jedan narod i da svi to znaju jer svi potiču iz Kijevske Rusije i svi su pravoslavni."
Kirilovi govori su takođe učvrstili ovu ideju o mešanju zapadnih sila u istorijsko jedinstvo Rusa i Ukrajinaca.
Tri dana nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Kiril je u govoru rekao: „Ne smijemo dopustiti mračnim i neprijateljskim vanjskim silama da nam se smiju, moramo učiniti sve da održimo mir među našim narodima i istovremeno zaštitimo našu zajedničku historijsku otadžbinu od svih izvana. Akcije koje mogu uništiti ovo jedinstvo."
Smolkin kaže da Kirilova retorika ima za cilj da pokaže da je podela između Ukrajinaca i Rusa posijejana spolja.
Patrijarhovu rusku nacionalističku teoriju ona opisuje ovako: "Ako Ukrajinci misle da su drugačiji narod od Rusa, to je samo zato što ih je Zapad odveo na stranputicu koji je posijao razdor između ove harmonične braće i sestara."
2016. godine, nakon invazije na Krim, Vladimiru je podignut spomenik usred Moskve. Prije toga, drugi veliki spomenik Vladimiru, podignut 1888. godine, bio je u centru Kijeva.
Problemi u redovima
Kiril vjerovatno također podržava Putinov rat jer je nedavno izgubio vlast nad nekoliko ukrajinskih pravoslavnih crkava.
Ukrajinska pravoslavna crkva vijekovima je imala posebne historijske veze sa Ruskom pravoslavnom crkvom, odnos koji ju je izdvajao od drugih nezavisnih pravoslavnih crkava, kao što su one u Gruziji, na Kipru, u Grčkoj, Rumuniji i drugih koje čine deo istočnog pravoslavnog hrišćanstva.
Godine 2018, nakon invazije na Krim, dio Ukrajinske pravoslavne crkve prekinuo je veze s Ruskom pravoslavnom crkvom, što je čin koji je izazvao bijes ruskog patrijarha.
"Za patrijarha Kirila", rekao je Michels, "ovo je pitanje života i smrti."
Od početka rata u Ukrajini postoji još više znakova rastućeg nezadovoljstva u širim pravoslavnim redovima.
Ruska pravoslavna crkva u Amsterdamu objavila je u nedjelju da prekida veze s Kirilom i Moskovskom patrijaršijom zbog stava ove potonje o ratu.
"Ova odluka je izuzetno bolna i teška za sve zainteresovane", napisala je amsterdamska crkva Svetog Nikole Mirlikijskog na svojoj web stranici.
Oko 300 pravoslavnih sveštenika i đakona, uključujući mnoge koji žive i rade u Rusiji, takođe su rizikovali neposlušnost svom vođi i svojoj zemlji javno potpisavši pismo u kojem se poziva na hitan prekid vatre.
„Crkva nije komunistička partija koja govori samo preko svog vođe“, rekao je ruski pravoslavni sveštenik otac Andrej Kordočkin, dekan Katedrale Svete Marije Magdalene u Madridu i potpisnik pisma.
Kordočkin je primjetio da se u pismu riječ "rat" spominje četiri puta; riječ koja je sada zabranjena za štampanje u ruskim medijima.
"To je čin hrabrosti", rekao je, "posebno za one koji su fizički u Rusiji, jer imamo porodice i veoma smo ranjivi."
„Inspirisan sam ruskim izgnanstvom 20. vijeka“, dodao je Kordočkin. "Ja sam na dobroj listi."
Upravno tijelo episkopa Ukrajinske pravoslavne crkve, koja je još uvijek povezana s Moskovskom patrijaršijom, apelovala je na Kirila da pozove rusku vladu da zaustavi rat.
"Vaša Svetosti! Molimo vas… da pozovete rukovodstvo Ruske Federacije da odmah zaustavi neprijateljstva koja već prijete da prerastu u svjetski rat", napisali su biskupi u otvorenom pismu 28. februara.
Još snažnije riječi imao je još jedan ukrajinski pravoslavni vođa, mitropolit Epifanije, čija je crkva nezavisna od Moskve.
"Duh Antihrista djeluje u vođi Rusije", napisao je on u izjavi od 27. februara. "Ovo je bio Hitler tokom Drugog svetskog rata. To je Putin danas postao."
U značajnom činu distanciranja od Kirila, 12 ruskih pravoslavnih eparhija u Ukrajini uklonilo je njegovo ime iz svojih molitava tokom božanske liturgije, po uputstvu svojih episkopa.
Papa Franjo
Papa Franjo se do sada suzdržavao od pozivanja Kirila da osudi rat, i nije poimenično osudio Putina ili Rusiju, uprkos njegovim gorljivim apelima za prekid rata.
Drugi zvaničnici Katoličke crkve, međutim, nisu tako suzdržani.
Državni sekretar Vatikana, kardinal Pietro Parolin, brzo je distancirao Katoličku crkvu od propovijedi patrijarha Kirila demonizirajući gej parade ponosa, rekavši da riskiraju da "pogoršaju" situaciju.
Predsjednik Poljske katoličke biskupske konferencije, nadbiskup Stanislaw Gadecki, napisao je pismo direktno Kirilu u kojem je 2. marta napisao: „Molim vas, brate, da apelujete na Vladimira Putina da zaustavi besmisleno ratovanje protiv ukrajinskog naroda.
Takođe je zamolio Kirila da podstakne ruske vojnike da odbiju njihova naređenja, rekavši da je "odbijanje da se pridržava naređenja u takvoj situaciji moralna obaveza".
Otac Antonio Spadaro, bliski Franjinov savjetnik i urednik poluzvaničnog vatikanskog i jezuitskog časopisa "La Civilta Cattolica" dao je glas onome što se mnogi u katoličkom i pravoslavnom svijetu sada pitaju.
"Pitanje svih pitanja je šta radi i šta će raditi patrijarh Kiril?" Spadaro je rekao u intervjuu za italijansku novinsku agenciju Adnkronos prošle sedmice.
Čini se da je na to pitanje, s obzirom na dosadašnje Kirilove izjave, odgovoreno dovoljno.