Riječ "holesterol" obično izaziva negativne zdravstvene konotacije. To je vrsta lipida, voskasta tvar slična masti koju jetra proizvodi prirodno i ima brojne važne funkcije u tijelu: stabilizira ćelijske membrane, podržava proizvodnju određenih hormona i neophodna je za normalan razvoj mozga.
Nije svaki holesterol isti. Dvije vrste proteina prenose ga u ćelije i iz njih.
Lipoprotein niske gustoće (LDL, poznat i kao "loš" holesterol) pridonosi nakupljanju masnoća u arterijama što može rezultirati bolestima srca i potencijalnim moždanim udarom.
Lipoprotein visoke gustoće (HDL, takozvani "dobar" holesterol) vraća dio holesterola iz ćelija nazad u jetru koja ga razgrađuje i ispire iz tijela.
"O visokim nivoima holesterola u krvi uvijek treba razgovarati s ljekarom", kaže dr. Ulrich Laufs, šef kardiološkog odjela Univerzitetske bolnice u Leipzigu.
Koji je najbolji način za smanjenje holesterola?
Laufs ističe da se liječi čovjek, a ne nivo holesterola, tako da se moraju uzeti u obzir i svi ostali faktori rizika za zdravlje - poput visokoga krvnog pritiska, dijabetesa, problema s bubrezima ili prekomjerne težine.
Stručnjaci upozoravaju da prekomjernu tjelesnu težinu ne treba brkati s hiperkolesterolemijom, medicinskim nazivom za visok nivo holesterola u krvi.
"To su različiti problemi, iako se dosta preklapaju. Neki vitki ljudi imaju visok nivo holesterola, a neki gojazni nizak", kaže Laufs te dodaje da je visok holesterol često je nasljedan.
Nakon razmatranja svih relevantnih faktora, donosi se odluka o propisivanju lijekova za snižavanje holesterola. Najčešći su to statini, koji blokiraju enzim potreban jetri za stvaranje holesterola. Česta nuspojava statina je bol u mišićima.
No bol u mišićima nije nužno posljedica uzimanja statina, jer je "ionako česta u srednjoj i starijoj dobi", kaže Laufs.
"Devet od deset ljudi koji prijave ovaj simptom bolove bi osjećali i da ne uzimaju ovaj lijek." No lijekovi nisu jedino sredstvo za snižavanje holesterola.
Dr. Anne Fleck, specijalistica nutricionističke medicine kaže da pravilne promjene u načinu života mogu biti alternativa terapiji statinima ili barem omogućiti uzimanje niže doze.
Prije bilo kakvog liječenja statinima, ona preporučuje individualno prilagođene promjene načina života, prvenstveno u načinu prehrane.
Vaš nivo holesterola trebale bi biti: 5 mmol/L ili manje za zdrave odrasle osobe, 4 mmol/L ili manje za osobe s visokim rizikom. Kada se radi o mjerenju lipoproteina niske gustoće - to je ono što se naziva 'loš holesterol' - nivo bi trebao biti: 3 mmol/L ili manje za zdrave odrasle osobe, 2 mmol/L ili manje za osobe s visokim rizikom.
Jetra proizvodi oko 80 posto holesterola u organizmu, a ostatak dolazi od namirnica životinjskog porijekla, poput jaja, mesa i maslaca.
Specijalistica nutricionističke medicine dr. Michaela Döll upozorava da je izbjegavanje svih namirnica koje sadrže holesterol neučinkovito.
"Ako u organizam unosite manje holesterola rigorozno si uskraćujući konzumaciju kokošjih jaja, vaše će tijelo samo proizvesti više holesterola, jer ga treba", kaže Döll.
Druge promjene u prehrani su korisnije. Fleck kaže da biste trebali u veći dio svoje prehrane uvrstiti topiva vlakna koja vežu veliku količinu kolesterola u crijevima, čime se smanjuje njegova apsorpcija u krvotok.
Utvrđeno je da beta-glukan, glavna komponenta topivih vlakana u zobenim mekinjama, smanjuje nivo holesterola. Dijetetičari su izračunali da trebate pojesti oko 40 grama zobenih pahuljica prije nego što se primijeti pozitivan učinak.
Šta su alternative
Fleck preporučuje i povećan unos omega-3 masnih kiselina. Masna riba i ulje algi posebno su bogati omega-3 masnim kiselinama EPA i DHA, koje su posebno korisne za zdravlje.
Dodaje i da je usto važno u organizam unositi što manje transmasnih kiselina pa je bolje koristiti maslinovo ili repičino ulje umjesto suncokretova ili kukuruznog.
Kao opće pravilo dobra je zamisao 'približiti se' mediteranskoj prehrani, odnosno povrću, voću, začinskom bilju, orašastim plodovima, sjemenkama, mahunarkama, cjelovitim žitaricama i maslinovom ulju, uz konzumiranje umjerenih količina plodova mora, peradi, jaja i mliječnih proizvoda. Crveno meso konzumira se samo povremeno.
Ključno je održavanje dnevnog unosa kalorija na približno onom broju kalorija koje i sagorijevate, kaže Laufs te savjetuje da "ne pušite" i da "budete fizički aktivni."
Za ovakve promjene u načinu života nikad nije kasno. Čak i ako imate više od 70 godina prelazak na zdravu biljnu prehranu i češće prakticiranje tjelovježbe može donijeti mnoge dobrobiti, napominje Döll. Ona dodaje kako je sigurna u to da bi se mnogi ljudi osjećali puno bolje kad bi više vježbali, pazili na prehranu i pritom izgubili višak težine umjesto da uzimaju lijekove.
No ne smanji li se povišen nivo holesterola unatoč svim naporima koje ste poduzeli, vrijeme je da preispitate svoju strategiju, pojačate je ili, u dogovoru s ljekarom ipak pribjegnete lijekovima.
