Od davnina se smatra da je sunce zapravo lijek, izvor života te da pozitivno djeluje na ljudski psihu, energiju i općenito zdravlje. Boravak na otvorenom je prirodan i zdrav način života koji nam osigurava brojne zdravstvene koristi.
Sunce pridonosi boljem raspoloženju s obzirom na to da potiče stvaranje hormona serotonina, tzv. hormon sreće. Ono je neophodno i za osiguravanje dostatne razine vitamina D koji s pravom nazivamo i vitaminom sunca.
Vitamin D se u tijelu sintetizira pod utjecajem ultraljubičastih zraka. Ima važnu ulogu zaštitnika nervnog, imunološkog, endokrinog i kardiovaskularnog sistema. Nažalost, podaci ukazuju na nizak nivo vitamina D kod čak trećine populacije. Njegov manjak može potaknuti mnoge bolesti, od depresije do raznih drugih bolesti. Dovoljan nivo vitamina D je neophodna kako bi koža bila elastična, sjajna i kako bi se stimulirala proizvodnja kolagena. Koža jednostavno zahtijeva vitamin D tako da njegovo potpuno izbjegavanje nije dobra odluka.
Suplementi i prehrana su važni
Naravno, dugotrajan odnosno neumjeren boravak na jakom suncu ima mnoge štetne posljedice. Opekotine, alergije, hiperpigmentacije, prijevremeno starenje kože i njezino isušivanje, da ne spominjemo i teža oboljenja, zaista nisu nešto što priželjkujemo kao posljedicu uživanja na suncu. Kako bismo iskoristili isključivo dobrobiti sunca, potrebno je pametno pripremiti kožu iznutra i izvana, počevši već sada.
Osim brojnih suplemenata koji su danas dostupni na tržištu, pravilan odabir namirnica pridonijet će pripremi kože iznutra. Jedna od najkorisnijih namirnica čija konzumacija može umanjiti štetno djelovanje sunca je rajčica. Obiluje bioflavonoidima i vitaminima A, C i E.
Mrkva, batata i dinja sadrže veće količine betakarotena koji ima velik utjecaj na zaštitu kože od UV-zračenja, ublažava opekline od sunca, a pridonosi i bržem i ljepšem tamnjenju kože. Vitamin C štiti stanice kože od oštećenja te se u periodu prije sunčanja preporučuje povećana konzumacija kivija, limuna i jagoda. Vitamin E, koji nalazimo u orašastim plodovima, klicama i sjemenkama, također pomaže u zaštiti kože od štetnog utjecaja sunca. Kao njegu i pripremu kože za sunce, od profesionalnih tretmana svakako bi trebalo uključiti čišćenje lica.
Nakon takvih tretmana, koža je osvježena, poprima zdrav i sjajan izgled te je spremna za prihvat preparata odnosno dodatnu njegu kremama i maskama za lice.
Invazivniji tretmani poput lasera, dermoabrazija ili tretmana kiselinama nisu preporučljivi tokom perioda u kojem se boravi na suncu. Bolje je s njima pričekati do jeseni ili zime. Ako su nužno potrebni, strogo se pridržavajte uputa liječnika ili kozmetičara jer u suprotnom riskirate razne neželjene posljedice.
Piling je neizostavan
Od kućnih tretmana i njege, posebno se naglašava piling koji je neizostavan proizvod tokom cijele godine, a osobito u toplijim danima.
Zbog vrućine, koža nam se više masti, čestice nečistoće zbog toga bolje prianjaju na kožu i začepljuju pore tako da je važno otkloniti sve nečistoće i mrtve stanice. Važno je napomenuti da nije poželjno pretjerivati s bilo kojim oblikom eksfolijacije kože kako je ne bismo nadražili i učinili pretjerano osjetljivom. Dovoljno je provoditi nježan piling jednom do dva puta sedemično.
Kao svakodnevnu njegu u toplijem periodu, većini koža će više odgovarati kreme laganijih tekstura. Proljeće je pravo vrijeme za zamjenu težih i hranjivijih krema hidratantnima i laganijima. Hidratantna krema ključna je u svakodnevnoj rutini njege te se njome sprečava odnosno ublažava prekomjerno isušivanje kože koje izaziva sunce.
Hijaluronska kiselina je sastavni dio kože te joj osigurava vlažnost i elastičnost. Serumi s hijaluronskom kiselinom su pogodni za sve tipove kože te je njihovo korištenje izrazito poželjno kako bi se koža pripremila za sunce. Hijaluronski serumi nanose se na vlažnu kožu nakon nanošenja tonika, termalne vode ili različitih misteva jer na taj način omogućavamo da se privuče i zadrži vlaga u koži.
Ako u rutini njege koristite aktivne sastojke poput raznih oblika retinola, kiselina ili vitamina C, potrebna je posebna pažnja pri nanošenju dovoljne količine zaštitnih faktora jer u protivnom riskirate hiperpigmentacije odnosno tamnije mrlje na koži.
Spremite teške pudere
Teške pudere koji začepljuju pore slobodno zamijenite mineralnima. Današnji mineralni puderi imaju popriličnu moć prekrivanja, a osiguravaju prirodan izgled tena.
Ujedno su zdraviji odabir i, ne manje važno, sadrže fizički zaštitni faktor.
Pri izlasku na sunce, a posebno tokom dužeg boravka na suncu, preporučuje se nanošenje krema sa zaštitnim faktorom. Jedna od najčešćih pogrešaka pri korištenju krema za sunčanje je nanošenje premale količine kreme. Uobičajeno dovoljna količina bila bi otprilike po zrno graška na čelo, svaki obraz i jedno zrno graška na nos i bradu. Potrebno je imati na umu da se krema ne utrljava u kožu nego se blago razmazuje te na taj način ostvaruje svoju funkciju odnosno zaštitu.
Također je bitno napomenuti da se krema sa zaštitnim faktorom mora obnavljati tokom dana.
Nije dovoljno nanijeti je samo ujutro i očekivati da ćemo biti zaštićeni cijeli dan. Pogotovo u današnje vrijeme kada nosimo zaštitne maske pa ih skidamo i stavljamo nekoliko puta dnevno. Svako skidanje maske skida i dio zaštitne kreme.
Nanošenje kreme sa zaštitnim faktorom ne osigurava potpunu zaštitu od negativnih posljedica neumjerenog izlaganja suncu te je potrebno izbjegavati izlaganje u vrijeme najjačeg Sunčeva zračenja. Umjereno izlaganje suncu u jutarnjim i kasnijim popodnevnim satima je sasvim dovoljno kako bismo primili sve blagodati sunca, a zaštitili se od negativnih posljedica.
