Masna jetra dugo se smatrala benignim stanjem iz kojeg se neće razviti nikakva bolest, međutim nova saznanja pokazuju da može dovesti do ciroze i raka.
Presudno je na vrijeme otkriti one koji imaju predisponirajuće faktore za razvoj ciroze i raka jetre jer se većina njih može spriječiti. Masna jetra najčešće je prvi korak prema bolesti. To stanje se razvija kada tijelo proizvodi previše masti, odnosno više od pet posto mase jetre, ili kad nedovoljno učinkovito metabolizira masti. Višak masnoće pohranjuje se u stanicama jetre, gdje se nakuplja i uzrokuje masnu bolest jetre, a ona je može oštetiti i stvoriti ožiljke, cirozu, rak i zatajenje.
Simptomi masne jetre
Masna jetra je povećana, ali to se rijetko može osjetiti. Jetra je, naime, tihi organ koji se rijetko buni. Neki osjete bol pod desnim rebrenim lukom zbog povećanja jetre pa je to signal da treba otići na ultrazvuk. Na masnu jetru ukazuju i povišene vrijednosti jetrenih testova u laboratorijskom nalazu krvi. Nerijetko je ALT povišen 3-4 puta od referentne vrijednosti, a AST je kod nealkoholne masne jetre uvijek niži od ALT-a. Ponekad su povišeni i GGT i ALP. Trajno povišenje transaminaza (ALT, AST) zahtijeva biopsiju.
Šta sve može dovesti do masne jetre
Kad se masna jetra razvije kod nekoga ko pije puno alkohola, to je poznato kao alkoholna bolest masne jetre (AFLD). Međutim, kod ljudi koji ne piju alkohol teže je otkriti uzrok bolesti masne jetre (nealkoholna bolest masne jetre, NAFLD). Upravo ona, smatra se, pogađa i do 30 posto populacije i najčešća je bolest jetre u odraslih i djece.
Poznato je nekoliko glavnih rizični faktora:
DEBLJINA - procjenjuje se da između 30 i 90 posto osoba s debljinom i pretilih ima masnu jetru
PRETJERANI UDIO masnog tkiva u području trbuha
INZULINSKA REZISTENCIJA - kod osoba s dijabetesom tipa 2 i metaboličkim sindromom povećava se skladištenje masti u jetri
PRETJERAN UNOS jednostavnih ugljikohidrata i zaslađenih napitaka (prerađena hrana, dodani šećeri) - prženi krumpirići, krafne i čips izvor su užeglih masti (lipidnih peroksida) koje oštećuju membrane stanica jetre
NARUŠENA RAVNOTEŽA CRIJEVNE MIKROBIOTE - danas znamo da dobre bakterije (probiotici) imaju važnu metaboličku ulogu (sudjeluju u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, aminokiselina, lipida, fermentaciji neprobavljenih sastojaka hrane, iskorištavanju i regulaciji pohrane energije, biosintezi vitamina, konverziji prolijekova u aktivnu formu...). I neki drugi faktori mogu uzrokovati nealkoholnu bolest masne jetre. Iako su rjeđi, ne treba ih zanemariti: trudnoća, naglo mršavljenje, hepatitis C i druge virusne infekcije, nuspojave nekih lijekova (metotreksat, tamoksifen, amiodaron, valproična kiselina), izloženost toksinima (insekticidi, pesticidi, duhanski dim) te određeni geni i nasljedne bolesti (cistična fibroza, Wilsonova bolest).
Prvi korak u liječenju - promjena prehrane
Nema lijeka za masnu jetru, ali ona se ipak može liječiti. Mediteranska prehrana učinkovito snižava trigliceride u krvi, smanjuje tjelesnu masu i pomaže u uspostavi crijevne ravnoteže. Iako se čini da treba samo smanjiti unos masti kako bi se jetra oporavila, to nije sasvim tačno. Itekako su poželjne zdrave masnoće poput maslinova ulja, a jetri više šteti fruktoza, jer dovodi do naslaga masti i upala pa je i u jedenju voća i pijenju voćnih sokova poželjna umjerenost. Prestanak konzumiranja alkohola, zaslađenih napitaka i zasićenih masnoća podrazumijeva se. Prehrana sa smanjenom količinom ugljikohidrata pomoći će u brzom snižavanju razina šećera u krvi, a redovito kretanje i fizička aktivnost trebaju postati navika koja će dugoročno čuvati opće zdravlje