Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta RS i predsjednik SNSD-a prijetnjama, ucjenama, uvredama i nastavkom antiustavnog djelovanja pokušava se izvući iz situacije u koju je doveden izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt S obzirom na sveobuhvatne izmjene Zakona koje predviđaju i kontrolu stranačkih miliona koje se troše u predizbornoj kampanji, ograničavanje upotrebe javnih resursa strankama u kampanji, kao i učvršćivanje pozicije državnog CIK-a, te oduzimanje prava strankama da imenuju biračke odbore, jasno je zašto je Dodik u panici, jer su sve ovo bile stavke koje su mu omogućavale dobijanje izbora.
Među mehanizmima koje Dodik najavljuje kao kontramjere i svojevrsnu osvetu svima onima koji podržavaju izmjene Izbornog zakona, Dodik ističe i bojkot njegovih kadrova pri donošenju odluka u državnim institucijama.
Činjenica je da bi realizacija takve odluke dovela do zastoja u funkcioniranju institucija BiH, međutim, važno je podsjetiti na odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta iz 2022. godine kojom su tada HDZ i SNSD onemogućeni da blokiraju održavanje općih izbora, a važnost te odluke itekako se ogleda i u sadašnjoj situaciji kada Dodik najavljuje nove blokade.
Naime, u junu 2022.godine Schmidt je višemjesečne opstrukcije obezbjeđenja finansiranja općih izbora , prvenstveno iz HDZ-a i uz podršku SNSD-a okončao nametanjem odluke o finansiranju izbora na način da je naložio da se CIK-u odmah uplati novac za provedbu izbora.
Tada je Scmidt nametnuo izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH kojima je osigurano rješenje, ne samo za automatsko i kontinuirano finansiranje izbora, nego i privremeno finansiranje u situaciji kada budžet ne bude usvojen u budućnosti.
Privremeno finansiranje institucija BiH je i trenutno na snazi u BiH, jer nije usvojen budžet i odluka koja je na snazi ističe 31. marta.
Prije Schmidtovih izmjena, odluku o privremenom finansiranju je donosilo Vijeće ministara BiH i da je tako i ostalo u sadašnjoj situaciji Dodik je mogao odmah naložiti svojim kadrovima da je opstruiraju i na taj način bi mogao ugroziti funkcioniranje državnih institucija.
Schmidtovim izmjenama taj problem je riješen na način da je obaveza donošenja odluke o privremenom finansiranju institucija BiH s Vijeća ministara BiH prebačena na ministra finansija i trezora BiH.
„S ciljem obavljanja zakonom utvrđenih aktivnosti budžetskih korisnika, privremeno finansiranje ostvaruje se u iznosu od jedne četvrtine proračuna za finansiranje institucija Bosne i Hercegovine, u skladu s posljednjim zakonom o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine. Ministar finansija i trezora BiH obavezan je izvršiti ovu odredbu i obavezan je to učiniti blagovremeno.”- stoji u Zakonu o finansiranju institucija BiH.
Također, Schmidtove izmjene zakona od prije dvije godine propisano je da ako ministar finansija ne želi ili nije u mogućnosti da izvrši zahtjev CIK-a u pogledu izdvajanja novca za izbore , onda će taj zahtjev izvršiti zamjenik ministra finansija i trezora BiH.
Iako trenutna instrukcija o privremenom finansiranju institucija BiH ističe 31. marta, javnosti nije poznato da li je aktuelni ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić iz SNSD-a ispunio ovu zakonsku obavezu.
Na naš upit upućen o tome MFTBiH, nisu odgovorili.
Zakon je propisao da ako ministar finansija i trezora i zamjenik ministra ne izvrše obaveze u smislu donošenja odluke o privremenom finansiranju i dodjeli sredstava CIK-u za provedbu izbora mogu biti sankcionirani i iznosom do 20.000 KM.
Da nije ove doluke vjerovatno bi se i danas suočili s problemom s finansiranja lokalnih izbora, ali je Schmidtova odluka iz 2022.godine ukinula SNSD-i i HDZ-u mehanizme za takve blokade.
