Ljudi stariji od 65 godina su u najvećem riziku od razvoja Alzheimerove bolesti. Oboljele osobe imaju poteškoća da se se sjete imena bližih srodnika, brzo mijenjaju raspoloženje, nisu u stanju da izvrše neke uobičajene zadatke
Kupus i špinat bogati su izvori vitamina K, za koji se tvrdi da može umanjiti rizik od razvoja demencije. Demencija ili senilnost je hronični, i obično ireverzibilni gubitak kognitivnih sposobnosti. Obuhvata širok dijapazon oboljenja koja uzrokuju dugoročnu nemogućnost pamćenja, učenja, komuniciranja i funkcionisanja, a najučestalije oboljenje je Alzheimerova bolest, piše eklinika.
Vitamin K umanjuje rizik od kognitivnog pogoršanja
Rizik od pojave demencije raste sa starenjem. U ovom momentu još ne postoji lijek za demenciju, ali postoje lijekovi koji mogu ublažiti simptome. Stručnjaci nastoje da istraže tretmane koji mogu da umanje ozbiljnost simptoma ili spriječe brzi napredak bolesti.
Studija sa Univerziteta AlMaarefa u Saudijskoj Arabiji navodi da vitamin K može svojim djelovanjem umanjiti rizik od „kognitivnog pogoršanja“. Nova studija, koja je predstavljena na sastanku eksperimentalne biologije ispitivala je uticaj vitamina K na pacove.
Kupus i špinat nisu jedini izvori vitamina K, ovog vitamina ima i u biljnim uljima, karfiolu, koprivi, prokelju, grašku, soji, paradajzu, krompiru, mrkvi. Životinjski izvori vitamina K su riblje ulje, mlijeko, sir, žumance, jetra, kravlje mlijeko.
Oboljeli imaju poteškoća da se sjete imena članova najbliže porodice
Prema odrednici američkog Udruženja za Alzheimerovu bolest, demencija je opšti termin za gubitak pamćenja, jezičkih sposobnosti, rješavanja problema i drugih sposobnosti razmišljanja koja ometa svakodnevne aktivnosti. Smatra se da je Alzheimerova bolest posljedica nakupljanja proteina amiloidnog plaka, koji može oštetiti moždane ćelije. Postoji i vaskularna demencija koja je posljedica umanjenog protoka krvi u moždanom tkivu, ovo stanje može oštetiti moždane ćelije.
Prema najnovijim podacima Udruženja za Alzheimerovu bolest, ljudi stariji od 65 godina su u najvećem riziku od razvoja Alzheimerove bolesti. Oboljele osobe imaju poteškoća da se sjete imena bližih srodnika, brzo mijenjaju raspoloženje, nisu u stanju da izvrše neke uobičajene zadatke, imaju problema kada je u pitanju komunikacija.
Kupus i špinat za kosti i mozak
Kako bismo što duže bili zdravi i vitalni bitno je da unosimo dovoljne količine različitih vitamina i minerala u tijelo, naglašavaju doktori. Vitamin K je posebno dobar za očuvanje zdravlja kostiju, ali i moždanih funkcija. Ovog vitamina ima dosta u lisnatom, zelenom povrću. Profesor Mohamed El-Sherbiny, jedan od glavnih autora studije objašnjava da je vitamin K rastvorljiv u mastima i da može svojim djelovanjem zaštiti mozak od razvoja Alzheimerove bolesti.
– Postoje preporučene dnevne količine vitamina K u odnosu na godine starosti. Optimalni nivoi vitamina K se obezbeđuju unosom određenih količina ovog vitamina, a u slučaju manjka vitamina K postoje i suplementi – kaže prof. El-Sherbiny.
Vitamin K i demencija
Pošto se pretpostavlja da vitamin K utiče na funkcije mozga, istraživači su tokom 17 meseci proučavali djelovanje ovog vitamina na miševe. Jedna grupa miševa dobijala je suplemente vitamina K, a druga nije. Istraživači su davali miševima menahinon-7 (MK-7), za koji autori navode da je „glavni oblik vitamina K2“.
Pacovi su tokom studije prošli kroz niz testova kojima je ispitivano kognitivno funkcionisanje. Istraživana je anksioznost i ponašanje koje je najsličnije depresiji. Kod pacova koji su dobijali suplemente vitamina K zabilježeni su manji nivoi kognitivnih oštećenja, depresije i anksioznosti. Ovi pacovi imali su, kako navode autori studije, „poboljšanu prostornu memoriju i bolju sposobnost učenja“.
Vitamin K2 pokazao je veoma dobar uticaj kada su u pitanju promjene u ponašanju, funkcionalne, biohemijske i histopatološke promjene na mozgu, kaže prof. El-Sherbiny. Studija pokazuje koliko je važno pratiti nivoe vitamina K kod osoba sa rizikom od razvoja demencije, smatraju autori.
Vitamin K i zdravlje mozga
Dr Jennifer Bramen, viši istraživač i neurolog izrazila je oprezan optimizam kada je reč o uticaju vitamina K na kognitivne sposobnosti. Potrebno je više istraživanja na humanoj populaciji, smatraju stručnjaci
