Njemačka je nespremna dočekala pandemiju koronavirusa – iako su stručnjaci odavno, još 2012. godine, razradili scenarij koji gotovo sasvim odgovara današnjoj pandemiji. Sada bi to trebalo da se promijeni.
Više od 50 godina Njemačka ima Saveznu ustanovu za zaštitu stanovništva i pomoć u slučaju katastrofe (BBK). Osnovana je u vreme Hladnog rata. Onda je početkom 2001. ukinuta, da bi 2004. ponovno bila uspostavljena. Pa zaboravljena. Govoriti o mogućnosti katastrofe nije bilo popularno – a BBK rutinski razmatra mogućnosti katastrofe i apokaliptične scenarije kako bi bili spremni ako se katastrofa zaista dogodi, piše Deutsche Welle.
Godine 2007. izvedena je i velika vježba borbe protiv pandemije. Stručnjaci BBK su 2012., u suradnji s Institutom Robert Koch razradili i opsežnu analizu rizika koja izgleda kao scenarij za aktuelnu pandemiju korone. Tu je bilo riječi o virusu koji kreće iz Azije i širi se po čitavom svijetu. Njemačku pogađaju tri talasa infekcije fiktivnim virusom nazvanim „Modi-SARS-virus“, predviđa se nestašica lijekova, zaštitne opreme i dezinfekcionih sredstava. Iako se sve to i dogodilo u proljeće 2020, prethodno napravljena opsežna studija završila je u ladici.
Ko je odgovoran?
Zašto se to dogodilo pokazuje odgovor Savezne vlade Njemačke na upit poslaničke grupe Ljevice u Bundestagu o tome koje je korake vlada preduzela nakon analize rizika iz 2012. kako bi obezbijedila snabdijevanje stanovništva zaštitnom opremom. Savezna vlada „nema saznanja o eventualnim mjerama saveznih pokrajina koje su one preduzele u sklopu svoje nadležnosti za zdravstvo i zaštitu od katastrofa“, navodi se u odgovoru vladine.
To pokazuje šta je glavni problem: različite nadležnosti savezne i pokrajinskih vlada. Prema njemačkom Osnovnom zakonu (ustavu) savezna vlada je nadležna za zaštitu stanovništva u slučaju vojne prijetnje spolja. Za zaštitu u slučaju katastrofa nadležne su savezne pokrajine.
Rezultat je paradoksalan: Njemačka ima ustanovu koja bi mogla da se suoči i sa najvećim katastrofama, ali ona nema ovlaštenja. Zato se nameće pitanje: šta radi onih 400 službenika BBK? I čemu im služi 18 helikoptera?
Novi planovi
Sad bi to trebalo da se promijeni – tako bar kaže Armin Schuster koji je od prošle jeseni predsjednik BBK. Taj političar Kršćansko-demokratske unije (CDU) i bivši policajac sredinom ovog mjeseca je, zajedno sa saveznim ministrom unutrašnjih poslova Horstom Seehoferom predstavio plan nove organizacije Ustanove za zaštitu stanovništva u slučaju katastrofe. Plan od osam tačaka Schuster namjerava da provede što je prije moguće.
„S obzirom na aktuelnu situaciju želimo da još prije kraja mandata ove savezne vlade bude vidljivih promjena. Dakle, brzo ćemo početi da sprovodimo tri ili četiri projekta“, najavio je Schuster u intervjuu za DW.
„Važno mi je da smo neke stvari već podstakli prije nego što se pažnja usmjeri na savezne izbore u septembru, a zatim i na pregovore o formiranju vladajuće koalicije i stvaranju nove vlade.“ Schuster želi da njegova ustanova bude prisutnija i u svesti građana kao ustanova za pomoć u slučaju katastrofe.
Kod devet miliona Nijemaca to je već postignuto. Oni su na svoj pametni telefon instalirali aplikaciju NINA koja upozorava na opasnost od poplave, nevremena, ali pruža i aktuelne informacije o pandemiji korone i pravilima kojih bi se trebalo pridržavati. Poslanica Zelenih u Bundestagu Irene Mihalic najveći doprinos BBK u borbi protiv pandemije vidi u daljem razvijanju te aplikacije.
„Željela bih da BBK može da preuzme veću odgovornost“, kaže Mihalic.
Zajedničko koordinaciono tijelo
BBK želi da uspostavi zajednički centar za zaštitu stanovništva. Na taj način bi trebalo da budu objedinjene stručne službe na saveznom nivou, sa službama pokrajina, opština i humanitarnih organizacija, i da se na taj način omogući da koordinirano djeluju.
Do sada se to činilo na raznim nivoima i u raznim ustanovama. BBK želi da ih sve dovede za isti sto. U centrali BBK u Bonu već postoji dobro opremljen centar za prikupljanje informacija o situaciji na terenu. To bi mogla da bude osnova planiranog Centra.
Poslanica Zelenih Mihalić načelno podržava Šusterovu inicijativu, ali ukazuje na ograničene mogućnosti BBK. Ona zahtijeva da savezni nivo vlasti i formalno preuzme odgovornost za zaštitu stanovništva.
I Sandra Bubendorfer-Licht iz redova opozicionih liberala (FDP) smatra da je krajnje vrijeme da BBK dobije na važnosti.
„BBK mora konačno da postane glavna ustanova“ za zaštitu u slučaju katastrofa, napisala je ona u odgovoru na upit DW. Federalni sistem u Njemačkoj ima svoje prednosti, ali „kada se radi o brzini, efikasnosti i snazi, potrebna nam je koordinacija i neko ko donosi odluke“, kaže Sandra Bubendorfer-Licht.
Stvaranje nacionalnih zaliha
Šef BBK ne smije da ide toliko daleko, barem dok se ne promijeni Ustav koji bi saveznom nivou vlasti omogućio veće nadležnosti u zaštiti stanovništva od katastrofa. Do tada se on se nada da će saradnja različitih nivoa vlasti funkcionisati na dobrovoljnoj osnovi. I da će nadležne ustanove za slučaj katastrofe odmah znati kome moraju da se obrate.
Za Šustera nije glavni problem zakonska regulativa nadležnosti, već pitanje „da li je BBK sa svojom mogućnostima dovoljno prepoznat i dovoljno prihvaćen“. Jer, već prema sadašnjim zakonskim odredbama BBK može da djeluje na zaštiti i pomoći stanovništvu u slučaju katastrofe – ali samo ako to od njega zvanično zatraže savezne pokrajine ili pojedina ministarstva.
„Sve ono što razrađujemo i pripremamo za slučaj npr. ratne opasnosti i odbrane, u velikoj mjeri važi i u slučaju šumskog požara, prirodne katastrofe ili pandemije“, kaže Schuster.
Savezno ministarstvo zdravlja u međuvremenu je zatražilo pomoć BBK. Oni sada zajedno rade na stvaranju nacionalnih zaliha za zdravstvenu zaštitu. To jeste moglo da se uradi već nakon analize rizika provedene 2012., ali – bolje ikad nego nikad.
