Prašina iz svemira možda je donijela sastojke za život na Zemlju.
Nova analiza pomoću računarskog modela potvrđuje ovu hipotezu. Prema istraživačima s ETH Zurich, rezultati bi mogli ponovno pokrenuti raspravu o porijeklu života.
Hipoteza da je kosmička prašina donijela biološki relevantne elemente kao što su sumpor, fosfor, ugljik i dušik na Zemlju nije neosporna u znanosti, navodi se u priopćenju Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju u Zürichu (ETH Zurich) u srijedu. Jedna stvar je jasna: ova prašina nastaje u svemiru, naprimjer kada se asteroidi sudare jedan s drugim.
Međutim, neki istraživači pretpostavljaju da ta prašina pada široko i stoga je prisutna samo u malim količinama lokalno. Kako bi se pokrenule i održale hemijske reakcije za nastanak života, ti su elementi potrebni u izobilju.
Kako bi testirali hipotezu, istraživači s ETH Zurich sada su simulirali ulazak kozmičke prašine u prvih 500 miliona godina Zemljine historije. To je pokazalo da su vjetar, kiša ili rijeke mogli skupiti kosmičku prašinu na velikim područjima i taložiti je koncentriranu na određenim mjestima.
Prema simulacijama, elementi su se mogli akumulirati u rupama od taline na ledenim pločama. Rezultati su objavljeni u stručnom časopisu Nature Astronomy.
Naučnici su stvorili mehanizam koji sprečava samooplodnju biljaka.
"Ova će studija sigurno potaknuti kontroverznu naučnu raspravu", rekao je voditelj studije Craig Walton, navodi se u priopćenju. "I stvorit će nove ideje o porijeklu života."
Drugi stručnjaci vjeruju da su meteoriti mogli donijeti elemente na Zemlju. Međutim, Walton ovu teoriju smatra malo vjerovatnom. Prema istraživaču, jedan meteorit osigurava prave tvari, ali ne i potrebne zalihe.