Vanuatu, mala država iz južnog Pacifika od oko 300 hiljada stanovnika, sastavljena od oko 80 manjih otoka, je postala prijetnja sigurnosti EU, ali ne zbog neke najave da će vojno napasti teritorij bilo koje države članice.
Evropska komisija je prošle sedmice predložila “djelomičnu i proporcionalnu suspenziju” vizne liberalizacije, dakle uvođenje viza za ulazak u teritorij EU za građane male države Vanuatu pozivajući se na prijetnju sigurnosti Evropske unije. Razlog zbog koje je ova po broju stanovnika mala država postala sigurnosna prijetnja za EU i njezine države članice je prilično zanimljiv. To je shema “zlatnih pasoša za investitore” prema kojoj svaki stranac koji u Vanuatuu uloži više od 130 hiljada dolara može dobiti pasoš ove države, s kojom može bez vize ulaziti u EU i boraviti do 90 dana, dva puta u godini. Upravo ovaj “slobodan ulazak u EU” je, kažu stručnjaci Evropske komisije najčešće spomenut u promicanju sheme “zlatni pasoš za investiture” kako bi primamila što više njih.
Evropska komisija u svom prijedlogu navodi da je suspenzija vizne liberalizacije “nužna kako bi se ublažio sigurnosni rizik koji ova shema predstavlja za EU”.
Evropska komisija kaže da do ovakve odluke nije došla olako, već je pozorno analizirala i spomenuti zakon Vanuatua o davanju državljanstva strancima, i time slobodan pristup bez viza u EU te je otkrila mnoge sigurnosne nedostatke.
Navode primjere da su državljanstva dobivali i ljudi koji su na Interpolovim potjernicama, što dovodi u pitanje i povjerenje u sistenm sigurnosne provjere za te osobe. Postupak dodjele državljanstva je prekratak i nema komunikacije s državama iz kojih dolaze investitori kojima se daje državljanstvo, a gotovo svi koji traže državljanstvo dolaze iz zemalja čiji građani ne mogu u EU bez viza.
Što je još sumnjivije gotovo da ne postoji odbijanje zahtjeva za takvim vizama. U izjavi Evropske komisije stoji da je zabilježen samo jedan slučaj kada su vlasti Vanuatua odbili nekome dati državljanstvo.
"Kao rezultat tih shema državljanstvo za investitore omogućava pojedincima koji inače ne bi mogli putovati u EU bez vize da zaobiđu redoviti Schengenski postupak za dobivanje vize, a time i mogućnost individualne procjene migracijskog ili sigurnosnog rizika, kaže Europska komisija.
Ova mogućnost u Vanuatu postoji još od 2015. godine. Zato Komisija predlaže da se svima onima koji su dobivali putovnice Vanuatua nakon 25. maja 2015. godine ne dopusti ulazak u EU bez vize.
Komisija sumnja da su se među onima koji su dobivali putovnice Vanuatua mogli infiltrirati i kriminalci, krijumčari, osobe umiješane u pranje novca i druge kriminalne aktivnosti.
Sada odluku mora donijeti Europsko vijeće, a Komisija navodi da se “suspenzija vizne liberalizacije” može ukinuti kada se utvrdi da više ne postoje razlozi zbog kojih je donijeta.
Fenomen “zlatnih pasoša” vjerovatno postoji i u drugim državama čiji građani ne moraju imati vize da bi putovali u EU i to Evropska komisija “pažljivo prati”. Ali ta praksa postoji i u nekim državama Evropske unije koje su nudile državljanstva strancima, naravno uz uvjet “velikih investicija”, često u znatno većim iznosima nego u Vanuatu. Takve probleme EU je imala najviše s Maltom, Ciprom i Bugarskom, a Evropski parlament je tu praksu nazvao “otvaranjem vrata kriminalcima”. Prema izvještaju Evropske komisije, Cipar je tražio investiciju od najmanje 2 miliona eura, Malta 650 tisuća, a Bugarska 150 hiljada eura. Za svakog člana obitelji investitori bi morali iskeširati veću svotu.
Mogućnost davanja državljanstva strancima “u nacionalnom interesu” ima većina država članica, ali su postupci složeniji i predmet strožih sigurnosnih provjera.
